Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, obavezala se na primjenu EU regulatornog okvira za energetski sektor. To uključuje smanjenje udjela energije iz uglja i povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Zelena tranzicija ili dekarbonizacija, koja predstavlja ključni dio energetske tranzicije, podrazumijeva prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije i postepeno smanjenje emisija CO2.
Federacija Bosne i Hercegovine se suočava sa izazovima u procesu pravedne tranzicije energetskog sektora. Ovaj proces uključuje plansko smanjenje korištenja uglja u proizvodnji energije i istovremeno povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora. U fokusu su energetska efikasnost, elektrifikacija transporta i grijanja, što doprinosi smanjenju ukupne potrošnje energije i povećava održivost energetskog sistema.
Pri kreiranju energetske strategije, Bosna i Hercegovina mora balansirati između tri ključna cilja: zaštita okoliša, sigurnost snabdijevanja energijom i ekonomska održivost. Ovaj balans podrazumijeva optimizaciju upotrebe obnovljivih izvora energije i termoelektrana na ugalj. Planira se smanjenje upotrebe uglja u rudnicima koji ne mogu osigurati ekonomske količine, uz zadržavanje onih rudnika koji mogu pružiti efikasnu proizvodnju i osigurati daljinsko grijanje i snabdijevanje električnom energijom.
Pravedna tranzicija podrazumijeva socijalno odgovorno upravljanje ovom promjenom, što znači da će se pažnja posvetiti radnicima i zajednicama koje će biti najviše pogođene zatvaranjem rudnika. Proces pravedne tranzicije nije samo ekonomski izazov, već i socijalni. Zatvaranje rudnika uglja znači gubitak radnih mjesta za veliki broj radnika, posebno u regijama gdje je eksploatacija uglja bila osnova privrede. Kako bi se minimizirale negativne posljedice, planira se osiguravanje socijalne zaštite, prekvalifikacija radnika i ulaganje u nove privredne grane koje će omogućiti održivi ekonomski razvoj tih područja.
Finansiranje procesa pravedne tranzicije u BiH je velikim dijelom osigurano putem povoljnih kredita, uglavnom iz evropskih fondova i Svjetske banke. Bosna i Hercegovina, iako nije članica Evropske unije, ima mogućnost pristupa povoljnim kreditima za realizaciju ovog procesa. U okviru pravedne tranzicije, planirano je da se sredstva usmjere na zatvaranje rudnika Zenica, tehničko zatvaranje, zbrinjavanje radne snage i rekultivaciju rudničkog zemljišta, uz uvođenje čiste energije na mjestima starih rudnika, kao što su Banovići i Kreka, gdje će biti izgrađene solarne elektrane.
Proces tranzicije uključuje i nadzor socijalnih i okolišnih aspekata projekta, uz primjenu standarda Svjetske banke. To uključuje procjenu utjecaja svakog projekta na okoliš i zajednicu, kako bi se osigurao što manji negativni uticaj na širu regiju i osigurao održivi razvoj.
Kako bi se javnost uključila u proces, 10. oktobra 2024. godine biće održana javna rasprava u Sarajevu u prostorijama Privredne/gospodarske komore Federacije BiH, gdje će svi zainteresovani moći dati svoje primjedbe i sugestije na predložene projekte. Proces konsultacija takođe uključuje i mogućnost očitovanja pismenim putem na e-mail adrese: amir.halilcevic@fmeri.gov.ba i begajeta.habota@fmeri.gov.ba
Poželjno je da se primjedbe, prijedlozi i sugestije na tekst dokumenata, koji su stavljeni na uvid, dostave pisanim putem sa navedenim nazivom dostavljača pismenog očitovanja.
Sve primjedbe i prijedlozi biće uzeti u obzir prilikom izrade finalnog plana pravedne tranzicije, a javnost će imati priliku da prati dalji razvoj događaja. Projekat pravedne tranzicije u Bosni i Hercegovini od velikog je značaja za budućnost energetske politike zemlje, jer predstavlja ključni korak ka smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i prelasku na održive izvore energije.
Energetski portal
