Ušće evropskih vodnih tijela je konferencija koja okuplja različite aktere društva sa ciljem zagovaranja prava evropskih vodnih tijela. Relativno nova konferencija, ove godine održava se od 3. do 6. oktobra 2024. u Veneciji, kako bi istražila koncept “vodene diplomatije” i razvila nove strategije za predstavljanje vode u pravnim, kulturnim i političkim diskusijama širom Evrope.
Konferencija je nastala zbog toga što je voda često ostajala zanemarena u političkim procesima. Prva edicija ovog događaja održana je u septembru 2023. na obalama španskog Mar Menora. (Mar Menor je najveća slana laguna u Evropi, površine 135 km², smještena na jugoistoku španskog regiona Mursija. Mar Menor je u ozbiljnom stanju eutrofikacije zbog hranljivih materija koje prima, uglavnom iz intenzivne poljoprivrede u okolini. Dodatni problemi poput prekomjerne izgradnje na obalama, ispiranja mineralnih tvari i velikog broja marina koje sprečavaju morske struje doprinose njenom propadanju. U 2016. godini, voda Mar Menora postala je tamnozelena zbog cvjetanja fitoplanktona, dok su 2019. i 2021. godine na hiljade mrtvih riba pronađene na obalama zbog anoksije, odnosno nedostatka kisika. Zbog tih razloga, Mar Menor je bio mjesto okupljanja prve edicije konferencije.
Ovogodišnji događaj obuhvatiće niz rijeka, mora i jezera iz različitih dijelova Evrope, a svako od njih suočava se sa svojim specifičnim izazovima. Na listi učesnika nalaze se Akerselva, Baltičko more, Dogerbank, Drina, Vode Đenove, Klarälven, Loara, Mar Menor, Sredozemno more, Mlava, Sjeverno more, Uze, Pek, Piave, Povelja, Rojs, Rona, Snefelsjökul, Spre, Tara, Tejo/Tagus, Taljamento, Vetern, Venecijanska laguna, Viskan, Visla, Vatenmer/Vadensko more i Zene.
Pročitajte još:
- Međunarodna konferencija o sušama usmJerena na povećanje globalne otpornosti
- EU: Smanjenje zaštite vukova – korak unazad u očuvanju prirode?
- Pokrenut projekat za borbu protiv klimatskih promjena smanjenjem kratkotrajnih klimatskih zagađivača
Svako od ovih vodnih tijela suočava se sa jedinstvenim izazovima. Na primjer, Sjeverno more pati od zagađenja izazvanog industrijskim aktivnostima i intenzivnim pomorskim saobraćajem, što ozbiljno ugrožava morski biodiverzitet. S druge strane, Sredozemno more suočava se s posljedicama klimatskih promjena, uključujući porast temperature mora, degradaciju staništa i smanjenje ribljih populacija.
Nedavno smo pisali upravo o Vadenskom moru i tamošnjim protivljenjima različitih grupa aktivista kada je Njemačka dala zeleno svjetlo za kontroverzni projekat vađenja prirodnog gasa u Sjevernom moru, u blizini njemačkog ostrva Borkum. Njemačka Kancelarija za rudarstvo, energetiku i geologiju (LBEG) u Donjoj Saksoniji izdala je odobrenje za projekat kojim rukovodi holandska energetska kompanija ONE-Dyas. Bušenjem morskog dna na dubinama od 1,5 do 3,5 kilometara planiraju izvući značajne količine prirodnog gasa. Ekološke grupe i lokalno stanovništvo izrazili su protivljenje zbog mogućih štetnih posljedica po morski nacionalni park Vadensko more, koji je pod zaštitom UNESCO-a i predstavlja najveći neprekinuti sistem plime i osjeke na svijetu, kako je navodila agencija DPA ranije.
Mjesto u ovoj diskusiji zauzeće i balkanske rijeke, uključujući Drinu, Taru, Mlavu i Pek, koje su izabrane zbog svoje ekološke, kulturne i političke važnosti. Drina i Tara, sa svojim kristalno čistim vodama i bogatim ekosistemima, pružaju stanište mnogim ugroženim vrstama. Međutim, ove rijeke su pod sve većim pritiskom. Zagađenje predstavlja jedan od najvećih problema za mnoge balkanske rijeke. Na primjer, rijeka Pek suočava se s ozbiljnim zagađenjem izazvanim rudarskim aktivnostima, dok Mlava trpi zbog neadekvatnog upravljanja otpadnim vodama iz obližnjih naselja i industrijskih postrojenja. Jedan od problema s kojim se balkanske rijeke suočavaju jeste nedostatak efikasnih zakonskih okvira za njihovu zaštitu.
Konferencija Ušće evropskih vodnih tijela pruža važnu platformu za razmatranje ovih i drugih izazova, nudeći priliku za međunarodnu saradnju u pronalaženju rješenja. Kroz dijalog, razmjenu znanja i nove strategije, učesnici će raditi na zaštiti evropskih vodnih tijela. Iako konferencija još uvijek nije direktno uticala na donošenje novih zakona, stvorila je snažnu osnovu za daljnje akcije i saradnju među evropskim zemljama u ovoj oblasti.
Energetski portal
