Kako klimatske promjene sve više uzimaju maha, uzgoj osnovnih namirnica nalazi se pred sve većim izazovima. Posebno je ugrožena stabilnost prinosa krompira, koji je jedna od najvažnijih prehrambenih kultura u svijetu.
Da bi krompir, opstao i pružao potrebne prinose i u budućnosti, naučnici rade na načinima kako ga učiniti otpornijim na stres uzrokovan klimatskim promjenama.
Međunarodni tim pod vodstvom Univerziteta u Beču je kroz četverogodišnji EU projekt ADAPT proveo opsežna istraživanja o tome kako krompir reaguje na različite stresne uslove, uključujući visoke temperature, sušu i prekomjernu vlagu uslijed poplava. Ova saznanja omogućiće buduće uzgajivačke prakse usmjerene na prilagođavanje krompira ekstremnijim klimatskim uslovima.
Toplota i suša mogu značajno smanjiti prinose, dok nagle poplave uzrokovane obilnim padavinama prijete da u samo nekoliko dana unište kompletne usjeve. Kako bi utvrdili koje vrste krompira bolje podnose ekstremne uslove, naučnici su analizirali reakcije krompira na različite stresne situacije. Prikupljeni su brojni uzorci u ključnim fazama rasta biljaka i obavljene su precizne laboratorijske analize. Rezultati su pokazali da određene sorte koje obično daju niže prinose pod normalnim uslovima, zapravo imaju veću stabilnost prinosa u stresnim uslovima.
Pročitajte još:
- Mljekari iz Srpske traže jaču kontrolu
- Međunarodni dan svijesti o gubitku i rasipanju hrane 2024 – Poziv na akciju za ljude i planetu
- Kako nuklearne tehnike mogu da poboljšaju bezbjednost hrane?
Dio eksperimenata obavljen je i u kontrolisanim uslovima u laboratorijama, gdje se nivo stresa mogao precizno regulisati. Naučnici su posmatrali reakcije krompira na stres na ćelijskom nivou, prateći promjene u genetskom izražavanju, prisutnosti hormona i drugih metaboličkih procesa u stvarnom vremenu. Zahvaljujući ovim analizama, otkriveni su specifični molekularni obrasci koji označavaju veću otpornost ili osjetljivost na stres. Ovi obrasci predstavljaju važan temelj za razvoj biljaka koje će biti otpornije na ekstremne klimatske uslove.
U projektu je učestvovalo deset vodećih akademskih institucija, četiri uzgajivača krompira, te nekoliko specijalizovanih organizacija i tehnoloških agencija. Naredna faza usmjerena je na primjenu novih saznanja u praksi.
U planu je korištenje identifikovanih molekularnih markera za selekciju novih sorti krompira koje su otpornije na sušu, visoke temperature i prekomjernu vlagu. Ovakve vrste mogle bi igrati ključnu ulogu u stabilnosti prehrambene sigurnosti, čak i u uvjetima nepredvidivih klimatskih promjena.
Izvor: City of Vienna
