Globalno zagrijavanje podstaklo je istraživače širom svijeta da pronađu inovativna rješenja kako bi objekti što efikasnije čuvali energiju. Jedno od rješenja je najsvjetlija bijela boja farbe koja uspješnije od bilo koje druge boje odbija sunčeve zrake. Ova tehnika koristi se i na prijevoznim sredstvima, kao što je avion. Iako je ideja odlična za sve toplije ljetne dane, ostaje praznina kada nam se vrate hladniji dani. Sigurno je da borbi protiv klimatskih promjena ne bi doprinijelo da se zgrade sezonski kreče, ljeti u bijelu – zimi u crnu boju.
Kako nam priroda nudi rješenja za gotovo sve probleme sa kojima se suočavamo, tako ni ovdje nije bio izuzetak. Naučnici sa Univerziteta u Čikagu inspiraciju za svoj izum pronašli su u jednoj veoma interesantnoj životinji – kameleonu.
Riječ je o materijalu koji u zavisnosti od temperature vazduha mijenja svoju infracrvenu boju, čime se reguliše toplota koju upija ili emituje nazad u atmosferu. Naime, tokom vrelih dana ovaj materijal može da emituje i do 92 posto infracrvene toplote koju sadrži u sebi. Sa druge strane, u hladnijem periodu godine ima sposobnost da emituje svega sedam posto ove toplote, kako bi se ostatak zadržao i pomogao da zgrada održi toplotu.
Rad ovog građevinskog materijala naučnici objašnjavaju na sljedeći način – sloj na zgradi ima dvije konformacije. Prva jeste čvrsti bakar, a drugu bismo najbolje mogli razumijeti ako bi se opisala kao vodeni rastvor. Uz upotrebu veoma male količine električne energije ova stanja prelaze iz jednog u drugo. U slučaju čvrstog bakra dolazi do zadržavanja toplote, dok ovaj vodeni rastvor emituje nazad toplotu u atmosferu.
Efikasnost svog rješenja, naučnici su predstavili kroz konkretan primjer jedne uobičajene zgrade u Sjedinjenim Američkim Državama. Za promjenu stanja potrebno bi bilo manje od 0,2 posto ukupne potrošnje električne energije zgrade. Ono što je potrebno još istražiti jeste da kada dođe do ovakve promjene, više nije potrebna upotreba električne energije da bi se to stanje održavalo tokom daljeg perioda. Prednost koju donosi ovakav materijal jeste moguća ušteda od preko osam posto godišnje potrošnje energije za takozvani HVAC sistem zgrade, odnosno grijanje, ventilacija i klimatizacija.
Kada je riječ o pravoj boji koja će se naći na zgradi, naučnici kažu da bi gotovo svaka boja mogla da dođe kao izbor, zato što u stanju vodenog rastvora – koji je providan – bez smetnji može bilo koja boja iza njega da se nanese.
Iako je potrebno još vremena da se ideja razvije u potpunosti i omogući njena široka primjena, sa ovog Univerziteta nam dolaze pozitivne poruke. Dok njena primjena ne bude zaživjela i na našim prostorima, sve nama dostupne mogućnosti da dom ili poslovni prostor učinimo energetski efikasnijim biće korak naprijed prema sigurnijoj budućnosti.
Katarina Vuinac
