Masivno klizište izazvano klimatskim promjenama u udaljenom dijelu Grenlanda stvorilo je megacunami zbog kojeg je Zemlja vibrirala devet dana u septembru prošle godine, pokazalo je tek sada istraživanje naučnika.
Neobične i dugotrajne vibracije imale su potpuno drugačiji obrazac od podrhtavanja uzrokovanog zemljotresima. Kako bi otkrili uzrok naučnici su koristili terensko snimanje, satelitske slike i matematičko modeliranje.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Science, a tim je zaključio da je klizište pokrenuto topljenjem glečera, koji se u posljednjih nekoliko godina istanjio kao rezultat klimatskih promjena.
U udaljenom fjordu Dikson, došlo je do pljuska vode u visini od 200 metara i talasa visokog do 110 metara. Ovaj talas, koji se prostirao na 10 km fjorda, smanjio se na sedam metara u nekoliko minuta, prema procjenama istraživača, i potom se smanjivao na nekoliko centimetara tokom narednih dana.
Ovo je prvi put da je pljuskanje vode izazvalo mjerljive vibracije kroz Zemljinu koru, koje su putovale svijetom i trajale nekoliko dana.
„Kada sam prvi put vidio seizmički signal, bio sam potpuno zbunjen. Iako znamo da seizmometri mogu snimati različite izvore sa Zemljine površine, nikada prije nije zabilježen tako dugotrajan, globalno putujući seizmički talas koji sadrži samo jednu frekvenciju oscilacije. Ovo me je inspirisalo da budem suvoditelj velikog tima naučnika koji je pokušao da riješi ovu zagonetku“, rekao je Stiven Hiks iz UCL Earth Sciences.
Pročitajte još:
- Do čega mogu dovesti klimatske promjene na Tibetu?
- Evropa u 2023. godini – toplotni talasi i jake poplave
- SMO predviđa 60 odsto šanse za pojavu klimatskog fenomena “La Ninja”
Misteriozni seizmički signal – koji je dolazio iz vibracija kroz Zemljinu koru – detektovan je seizmometrima širom svijeta, od Arktika do Antarktika. Izgledao je potpuno drugačije od bogatih frekvencija “prskanja” i “zvučnih signala” sa snimaka zemljotresa, jer je sadržao samo jednu frekvenciju vibracije, poput monotonog humanja.
Tim od 68 naučnika, 40 institucija u 15 zemalja procijenio da je 25 miliona kubnih metara stijena i leda palo u fjord (dovoljno da ispuni 10.000 olimpijskih bazena).
Fjord se inače nalazi na ruti koju često koriste turistički kruzeri koji posjećuju grenlandske fjordove. Na sreću, nijedan kruzer nije bio blizu fjorda Dikson na dan klizišta i cunamija.
Studija je zaključila da će ubrzanjem klimatskih promjena postati sve važnije karakterisati i pratiti regione koji su prethodno smatrani stabilnim i pružiti rano upozorenje na ovakve masivne događaje klizišta i cunamija.
Energetski portal
