Njemačka ulaže 1,5 milijardu eura u zelenu energiju na Zapadnom Balkanu

Foto-ilustracija: Freepik (gpointstudio)

Koliko je neophodna pravedna energetska tranzicija na području Zapadnog Balkana možemo ilustrovati jednim primjerom iz zvaničnih podataka Elektroprivrede BiH, koji govore, da skoro dvije trećine energije koju je Elektropriveda BiH u 2023. godini isporučila kupcima je proizvedeno u termoelektranama.

Udio hidroelektrana u proizvodnji energije bio je 31,99, vjetroelektrana 1,96, ostalih izvora 1,57 posto, a termoelektrana znatnih 64,48 odsto. Trenutni tzv. Renewable index (indeks udjela energije iz obnovljivih izvora), kreće se u rasponu 20 – 25 odsto (za period 2017 – 2022 godine) koji nije povoljan i značajno utječe i na visinu specifične emisije CO2 .

Vlada Savezne Republike Njemačke je opredijeljena da pruži podršku i podrži promjene u energetskom sektoru Zapadnog Balkana, odnosno šest država obuhvaćenih Berlinskim procesom, a to je potvrdio i Tomas Fičen, ambasador Njemačke u BiH, na nedavno održanom “Energetskom samitu 2024” u Neumu koji je izjavio da je „Njemačka posvećena podršci BiH i državama regije u dostizanju klimatskih ciljeva te u omogućavanju tranzicije s fosilnih goriva. U tu svrhu, Vlada Njemačke je pokrenula, Regionalno klimatsko partnerstvo Njemačke i šest zemalja Zapadnog Balkana.

Foto-ilustracija: Pixabay (Ed White)

Do 500 miliona eura u kratkoročnom i srednjem roku usmjereno je za stabilizaciju energetskog sektora, a jedna milijarda eura namijenjena je za dugoročna ulaganja u infrastrukturu zelene energije do 2030. godine. Za ova ulaganja, KfW Development Bank će blisko sarađivati sa međunarodnim finansijskim institucijama kao što su Svjetska banka, EBRD i Francuska razvojna agencija (ADF).

Dok Njemačka održava partnerske odnose sa različitim zemljama širom svijeta, ova izuzetna regionalna partnerska klimatska saradnja, usmjerena ka produbljivanju saradnje sa Zapadnim Balkanom u oblasti energetike i klime, ističe se zbog svoje zajedničke vizije budućnosti.U ime Savezne vlade Njemačke GIZ provodi i projekte u koji podržavaju ubrzanu provođenje Zelene agende za Zapadni Balkan.

Projekti imaju za cilj pokretanje zelene transformacije regije kroz efikasnu implementaciju Akcionog plana Zelene agende za Zapadni Balkan (ZAZB) 2021-2030 na regionalnom nivou. Njegovim odobravanjem region je preuzeo obavezu usklađivanja s težnjom Evropskog zelenog plana da Evropa bude prvi klimatski neutralan kontinent i da 2050. godine nema neto emisija staklene bašte.

Pročitajte još:

Zelena agenda za Zapadni Balkan, sa svojim ambicioznim klimatskim ciljevima, ključna je za zaštitu i unapređenje životnog standarda, životne sredine i prosperiteta regije i Evrope u cjelini.

Vlada Njemačke kroz projekte i svoje djelovanje u ovoj oblasti naglašava koliko je saradnja sa Zapadnim Balkanom od značaja. Investiranje u infrastrukturu pogodnu za klimu učinilo bi domaće kompanije održivima i omogućilo bi im dugoročni ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Rješavanje zahtjeva energetske održivosti za zemlje Zapadnog Balkana je od vitalnog značaja i za pristup tržištima EU.

„Kada razmišljamo o zelenoj energiji, obično imamo na umu vjetroelektrane i solarne krovove. Malo ko bi ikada smatrao dalekovode, kontrolne centre ili transformatorske stanice nečim relevantnim. U ime Njemačke vlade i u saradnji s našim projektnim partnerima iz energetskog sektora na Zapadnom Balkanu, želimo to promijeniti i učiniti da se elektroenergetske mreže prepoznaju kao ključne za preuzimanje obnovljive energije tokom energetske tranzicije”, kaže Nicolas Heger, projektni menadžer GIZ-a.

Između ostalog, čiste energije su uslov za njemačke kompanije koje žele pokrenuti proizvodnju u BiH. Istaknuto je to i na nedavno održavnom Automotive Summitu u Sarajevu.

Da je prilika mnogo, govori i podatak da je Savezna Republika Njemačka jedan od ključnih trgovinskih partnera za BiH sa obimom spoljnotrgovinske razmjene koja iznosi preko 4 milijarde KM.

Izvor:  bussines-magazine.com

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti