U kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena i prelaska na zelenu ekonomiju, pitanje zelenih stručnih kompetencija postaje ključno za budući razvoj ekonomije i tržišta rada. Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 stoga je razgovarao sa Sandom Midžić Kurtagić, profesoricom na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, kako bi se istakla uloga ovih kompetencija u zelenoj tranziciji.
Zelene stručne kompetencije obuhvataju vještine usmjerene na maksimalno smanjenje zagađenosti životne sredine, izbjegavanje korištenja neobnovljivih sirovina, recikliranje otpada i minimiziranje potrošnje energije. U sve izraženijem fokusu na održivost, ove vještine ne samo da doprinose očuvanju životne sredine već su ključne i za ekonomsku otpornost. S obzirom na to da sve više industrija uvodi održivije prakse u skladu s međunarodnim propisima, poput Evropskog zelenog dogovora, razvijanje zelenih kompetencija postaje nezaobilazno za konkurentnost. S tim u vezi, ključnu ulogu u zelenoj tranziciji igra tehničko i srednje stručno obrazovanje i obuka.
Posebno važnu ulogu u ovoj tranziciji ima tehničko i stručno obrazovanje, koje nudi mladoj generaciji potrebne vještine za prelazak iz obrazovnog sistema na tržište rada.
„Kvalitetno tehničko i stručno obrazovanje omogućava učenicima uspješan prelaz na tržište rada, pripremajući ih za pozicije koje zahtijevaju upravo one vještine potrebne u zelenijoj ekonomiji. Srednje stručno obrazovanje i obuka takođe su od ključne važnosti za osiguravanje prilika za usavršavanje i prekvalifikaciju odraslih – podržavaju radnike koji se suočavaju s promjenama uslijed zelene tranzicije ili koji trebaju preći na nove, zelenije poslove. Nadalje, ovo obrazovanje pomaže poslodavcima prepoznati prilike za dodatno osposobljavanje svojih radnika, posebno u kontekstu uvođenja zelenih tehnologija i prilagođavanja procesima koji povećavaju energijsku efikasnost i smanjuju resursnu intenzivnost u proizvodnji“, ističe prof. dr. Midžić Kurtagić.
Na pitanje kako obrazovni sistem u BiH trenutno doprinosi razvoju zelenih kompetencija, Midžić Kurtagić naglašava da je napredak u tom području primarno vidljiv na univerzitetima.
„Tehnički fakulteti, poput mašinskog, građevinskog i tehnološkog, te fakulteti prirodnih nauka (hemijsko inženjerstvo, biologija-ekologija), već integrišu zelene kompetencije u svoje studijske programe”, objašnjava profesorica.
Srednje stručno obrazovanje prati ovaj proces kroz prilagođene nastavne planove. Prema dokumentu „Standardi kvalifikacija i standardi zanimanja“, zelene vještine su integrisane u 28 zanimanja. Primjer ovakvog obrazovanja je zanimanje mašinskog tehničara (operater za CNC mašine), gdje su kompetencije poput pravilnog skladištenja i zbrinjavanja otpada, te primjene mjera zaštite životne sredine postale sastavni dio obuke. Ipak, prof. dr. Midžić Kurtagić ističe da je potrebno dodatno unaprijediti ovu integraciju kako bi obrazovni sistem u potpunosti odgovorio na zahtjeve tržišta rada i zelene tranzicije.
Privatni sektor u BiH, s druge strane, već prepoznaje važnost zelenih kompetencija i aktivno učestvuje u procesu tranzicije. Midžić Kurtagić navodi da kompanije postaju sve svjesnije da im zaposleni sa ovim vještinama postaju ključni za uspješnu implementaciju održivih praksi.
„Poslodavci insistiraju na ubrzanju reforme obrazovnog sistema kako bi se prilagodio zahtjevima tržišta rada i zelenoj tranziciji”, istakla je profesorica. Povećana potražnja za kadrovima sa zelenim kompetencijama dolazi kako iz univerzitetskog, tako i iz stručnog obrazovanja, budući da ove vještine postaju presudne za poslovni uspjeh u kontekstu održivih tehnologija.
Kako obrazovanje postaje ključni faktor u suočavanju s klimatskim promjenama, Evropska unija razvija strategije koje podstiču razvoj zelenih kompetencija neophodnih za održivu tranziciju. Evropski zeleni dogovor, koji teži transformaciji EU u modernu, resursno efikasnu i konkurentnu ekonomiju, osiguravajući nultu neto emisiju gasova staklene bašte do 2050. godine, naglašava potrebu za sticanjem novih vještina koje će omogućiti prelazak na održivu i cirkularnu ekonomiju. Ovaj proces, kako je objašnjeno, donosi značajne promjene na tržištu rada, zahtijevajući od radnika da se prilagode i steknu kompetencije povezane s klimatskom krizom i održivim praksama. U tom kontekstu, Evropska agenda vještina, usvojena 2020. godine, poziva na ‘promjenu paradigme vještina’ i uključuje niz ključnih ciljeva i akcija povezanih s ozelenjavanjem i vještinama.
Zelena agenda
Dodatno, u junu 2022. godine Vijeće Evropske unije usvojilo je Preporuku o učenju za zelenu tranziciju i održivi razvoj, koja utvrđuje kako se održivost može integrisati u sve nivoe obrazovanja i osposobljavanja. Ovaj dokument poziva sve države članice EU da svim učenicima pružaju prilike za učenje o klimatskoj krizi i održivosti u formalnom obrazovanju (osnovno, srednje i visoko obrazovanje) i u neformalnom obrazovanju (kao što su izvannastavne aktivnosti, rad s mladima).
U skladu s tim, Bosna i Hercegovina je usvajanjem Zelene agende preuzela obavezu da unaprijedi upravljanje otpadom i efikasnost resursa. Ipak, kako naglašava Midžić Kurtagić, implementacija ovih reformi napreduje sporo, posebno u pogledu integracije zelenih, digitalnih i preduzetničkih vještina u obrazovni sistem.
Pročitajte još:
- Uloga pametnih mreža i prozjumera u BiH
- Cirkularna ekonomija predstavlja priliku za BiH
- Predstavljen paket strateških prijedloga za Evropski Zeleni dogovor
Da bi obrazovni sistem BiH adekvatno odgovorio na potrebe tržišta rada u kontekstu zelene tranzicije, neophodne su ključne mjere za ubrzanje reformi. Prema riječima profesorice, potrebno je uskladiti strategije na svim nivoima obrazovanja s ciljem integracije zelenih vještina.
“To podrazumijeva izmjenu i dopunu postojećih standarda zanimanja, kao i kreiranje novih standarda koji uključuju zelene ishode učenja. Takođe, potrebno je revidirati nastavne planove i programe, ažurirati udžbenike, te izraditi priručnike za nastavnike kako bi se obrazovni sistem mogao prilagoditi potrebama tržišta rada u zelenoj ekonomiji. Pored toga, navodi i izradu obrazovne web platforme sa multimedijalnim materijalima za učenje i podučavanje, obuka nastavnika i opremanje škola potrebnom opremom za podučavanje. Samo ovako, obrazovni sistem BiH može odgovoriti na zahtjeve zelene ekonomije” objašnjava Midžić Kurtagić.
U konačnici, specifične zelene vještine su od velikog značaja za domaće kompanije u industrijama poput metaloprerađivačke, drvoprerađivačke i građevinske industrije. Kada je riječ o specifičnim zelenim vještinama koje bi bile korisne za domaće kompanije u ovim sektorima, Midžić Kurtagić navodi nekoliko ključnih kompetencija: “Radnici bi trebali posjedovati sposobnost prepoznavanja negativnih uticaja radnih procesa na životnu sredinu, te znati primjenjivati odgovarajuće mjere za njihovo ublažavanje. Takođe, poznavanje i sposobnost primjene ciljeva i principa propisa vezanih za zaštitu životne sredine, te sposobnost efikasnog korištenja resursa i energije, ključni su za uspjeh u ovim industrijama. Dodatno, neophodno je razviti vještine za smanjenje otpada putem ponovne upotrebe i reciklaže, kao i sposobnost pravilnog rukovanja i skladištenja opasnih materijala.”
Zelene stručne kompetencije postaju sve važniji temelj za uspješnu prilagodbu na zahtjeve održivog razvoja i zelene tranzicije u Bosni i Hercegovini. Obrazovni sistem, posebno tehnički fakulteti i stručno obrazovanje, mora ubrzati integraciju ovih vještina kako bi se adekvatno odgovorilo na potrebe tržišta rada. Uz podršku privatnog sektora i državnih strategija, razvoj kompetencija koje omogućavaju efikasno korištenje resursa i smanjenje negativnog utIcaja na životnu sredinu biće ključan za dugoročnu održivost i ekonomski napredak zemlje u skladu s evropskim ciljevima.
Sprovođenje intervjua na temu zelenih stručnih kompetencija u BiH predstavlja napore nevladine organizacije Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 ka jačanju kapaciteta javnosti kroz njihovo informisanje i približavanje teme energetske sigurnosti. Ova aktivnost se sprovodi u okviru projekta „Doprinos energetskoj sigurnosti (Security of Supply) kroz akciju podsticanja zelene energetske tranzicije – SoS“ koji ima za cilj podržati energetsku tranziciju i ojačati energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine te doprinijeti ispunjenju nacionalnih/entitetskih strateških dokumenata i Zelene agende za Zapadni Balkan na području BiH.
Projekat se realizuje u okviru regionalnog projekta SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji implementiraju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj intervjua je isključiva odgovornost Centra za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making, Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Izvor: CENER 21
