Oblast upravljanja građevinskim otpadom uređena je nizom zakona i podzakonskih akata u Srbiji, ali se naglasak stavlja na Zakon o upravljanju otpadom i Uredbu o načinu i postupku upravljanja otpadom od građenja i rušenja. Tu se nalaze osnovni kriterijumi i smjernice za odgovorno postupanje sa otpadom nastalim tokom izvođenja građevinskih projekata, uključujući i izgradnju solarnih elektrana, bilo da je riječ o onima na zemlji ili na krovu. Iako solarne elektrane proizvode čiste megavate, neminovno je da će se na gradilištu naći otpad.
Međutim, kompanija CEEFOR, koja dugi niz godina projektuje solarne elektrane, ima iskustva i sa izrađivanjem plana o upravljanju otpadom, koji izrađuje upravo na osnovu kriterijuma iz pomenutih propisa kako bi se u ranoj fazi predvidele vrste, količine, kao i način njegovog zbrinjavanja. Jedan od nedavnih projekata kompanije CEEFOR ticao se izgradnje fotonaponske elektrane na zemlji snage 4,1 MW sa cjelokupnom predajom energije u distributivni sistem. Riječ je o projektu u kojem je bilo potrebno postaviti više od 7.300 solarnih panela pojedinačne snage 650 Wp.
Kompanija je za ovaj projekat izradila plan upravljanja otpadom, gdje je potrebna primjena mjera predviđenih Uredbom. Suština ovih mjera ogleda se u izdvojenom sakupljanju različitih vrsta otpada, klasifikovanju u kategorije (opasan i neopasan), određivanju odgovarajućeg prostora za njihovo privremeno skladištenje i regulisanju konačnog tretmana ili odlaganja kroz saradnju sa licenciranim operaterima. Prilikom izgradnje, najveći dio otpada činiće drvene palete, koturi i prateći materijali od drveta koji služe za transport, smještaj i ugradnju solarnih panela, invertora i kablova.
Procjene za prethodni projekat predviđaju oko četiri tone drvnog otpada, dok će drugi izvor otpada biti plastični materijali u količini od oko 0,005 tona (pet kilograma), ambalažne folije, zaštitni poklopci i drugi različiti elementi. Na samom gradilištu izrađen je plan upravljanja otpadom koji obezbjeđuje da se drveni otpad skladišti u metalnim kontejnerima kapaciteta 10 m³, dok se plastični otpad odlaže u zasebne kontejnere od 1,1 m³. Zahvaljujući takvom sistemu, materijali koji su pogodni za reciklažu ili ponovno korišćenje ne mješaju se sa drugim vrstama otpada niti se odnose na deponije.
U FOKUSU:
- BiH na početku puta ka cirkularnoj ekonomiji
- Kuda odlazi otpad iz Srbije, a šta dolazi
- Užice prednjači na putu energetske efikasnosti
Primjer elektrane na krovu
Drugi projekat uzet kao primjer za strategiju upravljanja otpadom tiče se izgradnje solarne elektrane na krovu objekta ukupne snage 120 kW. Iako su kapacitet i obim radova manji u odnosu na prethodni primjer, osnovni principi odgovornog upravljanja otpadom kojih se kompanija CEEFOR držala ostaju isti.
Elektrana se sastoji od 312 solarnih panela pojedinačne snage 410 Wp. U ovom slučaju, takođe se primjenjuje evidentiranje vrsta otpada, određivanje prostora za privremeno skladištenje, obilježavanje i bezbjedan transport. Specifičnost ovog projekta ogleda se u činjenici da na krovu nije bilo moguće obezbjediti veliku manipulativnu površinu, pa se otpad sakuplja u manjim kontejnerima ili posudama koje se, po popunjavanju, transportuju do izdvojene lokacije u okviru skladišta. Vrste otpada u slučaju elektrane ovih specifikacija jesu – oko 0,8 tona drvnih paleta i koturova, oko jednog kilograma plastičnog otpada, oko 0,5 kilograma bakra, bronze i mesinga, potom pet kilograma aluminijuma, 0,5 kilograma mešanog metala i jedan kilogram kablova.
Zbog navedenih relativno manjih količina pojedinih materijala, metalni otpad i kablovi najčešće se sakupljaju u jednom kontejneru predviđenom za miješane metale, ali sa jasnim obilježjima kako bi se izvršila pravilna selekcija. Plastika se zasebno odlaže u kontejner, dok se drvni otpad smješta na podlogu zaštićenu od padavina, kao u prethodnom slučaju. Nakon završetka montaže, operater preuzima otpad i transportuje ga u pogone, gdje se vrši reciklaža, energetsko iskorišćenje ili, u krajnjem slučaju, deponovanje, ukoliko neki materijali nisu pogodni za ponovno iskorišćenje.
Bez obzira na tip i snagu solarnih elektrana, zajednička karakteristika oba projekta kompanije CEEFOR jeste važnost planiranja i primjene efikasnih strategija upravljanja otpadom od samog početka izgradnje. Zahvaljujući takvom pristupu, odgovorno se zbrinjava otpad, čime se spriječava njegovo nekontrolisano odlaganje, koje bi moglo dovesti do stvaranja nelegalnih deponija i značajnog štetnog uticaja na okolinu. Kompanija CEEFOR ostaje doslijedna principima održivog razvoja i nastavlja kontinuirano da unaprijeđuje svoje prakse i stručnost u oblastima u kojima postiže najbolje rezultate.
Priredila: Milica Vučković
Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA
