Energije vjetra i sunca dostigle su nove vrhunce u zemljama Evropske unije u prvoj polovini 2024. godine kada su sa 30 odsto udjela u proizvodnji električne energije nadmašili fosilna goriva (27 odsto). To se desilo iako je potražnja za električnom energijom porasla za 0,7 odsto u ovom periodu.
U prvih šest mjeseci fosilna goriva imaju pad od 17 odsto u odnosu na isti period prošle godine, navodi se u analizi Embera.
„Svjedoci smo istorijskog pomaka u energetskom sektoru, i to se dešava brzo. Ako članice EU uspiju da održe zamah u razvoju vjetroelektrana i solarnih elektrana, sloboda od zavisnosti o fosilnim gorivima će zaista početi da se nazire“, rekao je Kris Roslov, analitičar Embera.
Proizvodnja iz uglja pala je za četvrtinu (-24 odsto, -39 TWh), dok je proizvodnja iz gasa pala za 14 odsto (-29 TWh). Ovo se desilo čak i dok se potražnja povećala za 0,7 odsto, oporavljajući se nakon dvije godine pada. Kao rezultat toga, emisije u prvoj polovini godine su sada gotovo trećinu (-31 odsto) niže nego u prvoj polovini 2022. godine — što predstavlja neviđen pad u tako kratkom periodu.
Prva polovina 2024. godine pokazuje da je prelazak EU na čistu energiju u punom jeku, a brza akcija EU u smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva bila je očigledna kako su novi kapaciteti za vjetar i sunce postavljeni, označavajući trajnu strukturnu promjenu, navodi se između ostalog u pomenutom izvještaju.
Pročitajte još:
- EU: Obnovljivi izvori energije prestigli fosilna goriva u 2023. godini
- Svijet ide ka dva teravata solarne energije do kraja godine
- Indija treća u svijetu po proizvodnji solarne energije
Proizvodnja solarne energije povećana je za 21 odsto, u poređenju sa istim periodom prošle godine, a vjetra za devet odsto. Najviše struje iz vjetroelektrana proizvode Njemačka i Holandija, dok je veći rast zabilježen kod solarnih elektrana kojih ima mnogo više širom EU.
Što se tiče solarnih elektrana došlo je do velikih povećanja u Njemačkoj, Španiji, Italiji i Poljskoj. Relativni rast bilježi i Mađarska gdje je proizvodnja solarne energije povećana za 49 odsto u prvoj polovini 2024. godine u poređenju sa istim periodom 2023. godine.
Rast potražnje
Potražnja za električnom energijom u Evropi bilježi rast, koji bi vjerovatno bio veći da zime nisu bile tople što je smanjilo potražnju za grijanjem. Procjena je da bi bez blage zime potražnja porasla za 2,1 odsto u skladu sa prognozom Međunarodne agencije za energetiku (IEA) o povećanju potražnje za električnom energijom u Evropskoj uniji. Najveća potrošnja električne energije je u Švedskoj, Holandiji, Finskoj, te Danskoj i Grčkoj.
