Iz Španije nam, nažalost, stižu loše vijesti – ova zemlja doživjela je jednu od najgorih poplava u novijoj istoriji sa najmanje 95 smrtnih ishoda, na desetinama nestalih i ogromnom materijalnom štetom. Slike automobila, razbacanih kao plastične igračke, u meni bude pitanje kakva je to sila protutnjala Valensijom i u potpunosti izmijenila sliku ovog živopisnog područja?
Ta neumoljiva sila sručila se u vidu 400mm kiše po metru kvadratnom za samo jedan dan što je više od količine kiše koja tipično padne za mjesec dana. Preživjeli kažu da je voda dostizala visinu i do dva metra, a na mnogobrojnim snimcima na društvenim mrežama vidi se kako bujica nosi sve pred sobom.
Da stvar bude još bizarnija, samo nekoliko mjeseci ranije, Španija je pretrpila još jednu krizu izazvanu sušom koja je ugrozila vodosnabdijevanje i poljoprivredu u ovoj zemlji. U Kataloniji je, na primjer, u februaru ove godine proglašeno vanredno stanje kada su rezerve vode pale ispod 16 odsto što je rezultovalo strogim restrikcjama. Proizvodnja voća, uključujući grožđe, pretrpila je gubitke između 30 i 70 odsto, a i vino je podbacilo uslijed višegodišnje suše.
Štaviše, nove studije pokazuju da Španija ubrzano klizi od umjerene mediteranske ka pustinjskoj klimi te da će se do 2050. godine količina padavina smanjiti za čak 20 odsto u poređenju sa trenutnim nivoima.
Nema sumnje da je u posljednjih nekoliko godina Španija postala pravo „bojno polje“ klimatskih kontrasta. Ipak, za sve one koji nisu u srcu tih događanja, možda je teško povezati ove dramatične prizore sa svakodnevnim vjestima o klimatskim promjenama. Suša i poplava u jednoj istoj zemlji za tako kratko vrijeme? Paradoksalno je, ali upravo takav obrazac odgovara klimatskom scenariju koji mnogi klimatolozi predviđaju decenijama.
Španija se nalazi na ključnoj tački klimatskih promjena, jer leži na granici između suptropskog i mediteranskog klimatskog pojasa. Klimatske promjene uzrokuju ekstremnije temperature, smanjuju količinu snijega na planinama i ubrzavaju isparavanje vode iz tla. To doprinosi sušama tokom ljeta, a kada kiša konačno padne, suvo tlo ne može apsorbovati vodu. Ovaj fenomen uzrokuje brzo slivanje vode, što rezultira poplavama.
Meteorolozi i stručnjaci za klimu ističu da bi bez brze akcije i prilagođavanja infrastrukture, posljedice mogle postati još gore. Španija mora da napravi odlučne korake koji će je učiniti otpornijom na ekstremne vremenske prilike i smanjiti njen ugljenični otisak, a jačanje infrastrukture, unapređenje sistema za navodnjavanje, sadnja šuma i zaštita postojećih ekosistema samo su neki od načina.
Odgovoronost je, naravno, na svima nama, jer iako je Španija među liderima u Evropi kada je riječ o novim kapacitetima obnovljive energije i ističe se po brojnim naporima za zaštitu prirode i smanjenje zagađenja, to nije dovoljno da ublaži klimatsku krizu ukoliko ostale zemlje ne shvate svoju ulogu ozbiljno.
Klimatske promjene su naš globalni neprijatelj i kao takve zahtjevaju globalnu akciju, a prirodne katastrofe sa kojima se svijet suočava danas poziv su na razumjevanje prirode koja nas okružuje i odgovornosti koju svi nosimo.
