Po novim godišnjim podacima koje je objavio Istraživački centar Ember, Srbija je tokom 2024. godine proizvela 62,9 odsto svoje električne energije iz uglja.
U udjelu uglja u proizvodnji električne energije, Srbija je u samom svjetskom vrhu – uzimajući podatke iz prethodne dvije godine, veći udio uglja imaju samo Bocvana, Mongolija, Južnoafrička republika i Indija, piše Klima101.
Udio uglja u proizvodnji električne energije
*podaci za Bocvanu i Indoneziju odnose se na 2023. godinu
Većinu preostale električne energije Srbija proizvodi iz hidroelektrana, dok su udjeli gasa kao energenta i vjetra daleko manji, a solarna energija jedva je primjetna sa 0,1 odsto udjela.
Po podacima koje nudi Ember, proizvodnja električne energije je u Srbiji tokom 2024. izgledala ovako (sa još oko 0,2 odsto struje proizvedene iz bioenergije i drugih fosilnih izvora).
Ova slika energetskog miksa u Srbiji je relativno stabilna – već decenijama. Sagorijevanje uglja izvor je oko dvije trećine naše proizvedene struje, zbog čega se Srbija nalazi u vrhu Evrope i po emisiji gasova staklene bašte po jedinici struje.
Pročitajte još:
- Upotreba uglja najniža u posljednih 20 godina
- Amerika jača industriju uglja želeći energetsku dominaciju
- Kraj ere uglja u Finskoj – zeleni dim iz posljednje elektrane (VIDEO)
U posljednjih 20 godina u Srbiji, udio uglja u proizvodnji struje oscilira između 60 odsto i 73 odsto. Mada je sadašnji godišnji prosjek nešto manji nego što je bio prije 20 godina, Srbija ozbiljno kaska za zemljama u regionu koje su uveliko pokrenule proces tranzicije i napuštanja uglja, kao što su Rumunija, Grčka ili Sjeverna Makedonija.
Ipak, Srbija pravi prve veće korake u energetskoj tranziciji, pa pretpostavljamo da slika neće izgledati isto ovako u godinama koje dolaze.
Na posljednjoj aukciji, Ministarstvo rudarstva i energetike dodijelilo je 645 MW novih kapaciteta vjetra i solara, dok je plan da se kroz aukcije na ovaj način do kraja 2026. dodijeli ukupno 1300 MW ovih izvora.
U pitanju su sklopljeni ugovori sa garantovanim cijenama za investitore – to su za sada najizvjesniji projekti izgradnje novih kapaciteta u zemlji. Istovremeno, po aktuelnim planovima, Srbija do 2030. godine treba da ima 3,5 GW kapaciteta vjetra i solara, što je višestruko više od naših trenutnih kapaciteta.
Ukoliko se ovi planovi ostvare, i Srbija bi konačno mogla da se priključi rastućoj grupi zemalja koje su uveliko zagazile u dug proces energetske tranzicije i napuštanja uglja.
Svaki korak u smanjenju naše zavisnosti od uglja je važan, ne samo zbog smanjenja naših emisija gasova staklene bašte, već i zbog činjenice da je ugalj dominantan zagađivač našeg vazduha, naših voda i zemljišta.
Izvor: Klima101
