Predsjedništvo Savjeta i predstavnici Evropskog parlamenta postigli su privremeni dogovor o prijedlogu da se postave standardi kvaliteta zraka u Evropskoj uniji koji treba da se postignu kako bi se ostvario cilj nultog zagađenja. Na ovaj način doprinijelo bi se stvaranju životne sredine bez toksičnosti u Evropskoj uniji do 2050. godine.
Nova pravila trebaju postaviti unaprijeđene standarde kvaliteta zraka Evropske unije do 2030. godine u obliku granica i ciljnih vrijednosti koje su bliže smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije i koje će se redovno revidirati.
Revidirana direktiva obuhvata širok spektar supstanci koje zagađuju zrak, uključujući fine čestice i čestice PM 2,5 i PM 10, dušik-dioksid, sumpor-dioksid, kao i arsen, olovo i druge, postavljajući posebne standarde za svaku od njih.
Na primjer, godišnje granice zagađivača s najvećim zabilježenim uticajem na zdravlje ljudi, PM 2,5 i dušik-dioksid, smanjile bi se s 25 µg/m³ na 10 µg/m³ i s 40 µg/m³ na 20 µg/m³. Postojaće mogućnost da države članice iz određenih razloga i pod strogim uslovima zatraže odgodu roka za dostizanje granica kvaliteta zraka. Ovo mogu učiniti do 31. januara 2029. godine.
Odgoda će biti moguća najkasnije do 1. januara 2040. godine za područja na kojima bi se usaglašenost s direktivom do roka pokazala neostvarivom zbog specifičnih klimatskih i orografskih uslova ili gdje neophodna smanjenja mogu se postići samo uz značajan uticaj na postojeće sisteme grijanja u domaćinstvu. Također, najkasnije do 1. januara 2035. godine, uz mogućnost produženja za još dvije godine, biće moguće ako projekcije pokažu da se granice ne mogu postići do roka.
Da bi zatražile ove odgode, države članice moraće uključiti projekcije kvaliteta zraka u svoje planove, koje će biti uspostavljene do 2028. godine, pokazujući da će prekoračenje biti što je moguće kraće i da će granica biti dostignuta do kraja roka odgode. Tokom perioda odgode, države članice moraće redovno ažurirati svoje planove i izvještavati o njihovoj primjeni.
Prema novim pravilima, države članice moraće osigurati da građani imaju pravo tražiti i dobiti odštetu kada je šteta na njihovom zdravlju nastala kao rezultat namjernog ili nenamjernog kršenja nacionalnih propisa koji utiču na odredbe direktive.
Pored toga, pooštravaju se zahtjevi državama članicama da uspostavljanje efikasne, proporcionalne i odvraćajuće kazne za one koji krše mjere usvojene za provođenje direktive.
Energetski portal
