Većina zemalja ne uspijeva da ispuni obećanja u vezi sa smanjenjem emisija

Foto-ilustracija: Unsplash (Kouji Tsuru)

Davne 2009. godine, na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP15) u Kopenhagenu, sastali su se delegati većine zemalja širom svijeta kako bi iznijeli svoje ciljeve za smanjenje gasova staklene bašte i zaštitu životne sredine.

Da li su uspjeli da ispune tada data obećanja bio je predmet istraživanja koje je sproveo Londonski univerzitetski koledž (UCL).

Kako navode u studiji, objavljenoj u časopisu Nature Climate Change, od 34 zemlje obuhvaćene istraživanjem, 15 je uspješno ispunilo svoje ciljeve, dok 12 nije. Preostalih sedam zemalja spada u kategoriju koju su autori nazvali „grupom na pola puta“.

To znači da su ove zemlje smanjile neto emisije ugljenika u okviru svojih granica, ali dijelom zbog toga što su svoju zagađujuću industriju izmjestile u zemlje sa blažom politikom po pitanju zaštite životne sredine.

Poznato kao „curenje ugljenika“, ovo prenošenje emisija predstavlja sve veću zabrinutost među kreatorima ekološke politike jer ne doprinosi smanjenju emisija štetnih gasova na globalnom nivou.

Pročitajte još:

U grupu „na pola puta“ spadaju Belgija, Češka, Francuska, Mađarska, Luksemburg, Malta i Poljska.

Grupu koja je postigla svoje ciljeve smanjenja emisija čine Bugarska, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Grčka, Italija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

Na listi zemalja koje nisu ispunile svoja obećanja nalaze se Australija, Austrija, Kanada, Kipar, Irska, Japan, Holandija, Norveška, Portugal, Slovenija, Španija i Švajcarska.

Studija je uporedila stvarne neto emisije ugljenika u više od 30 zemalja sa njihovim obećanim ciljevima smanjenja emisija iz 2009. godine i predstavlja prvi pokušaj da se sveobuhvatno procijeni koliko su zemlje uspjele da ispune svoja obećanja sa COP15.

Ove godine nas u novembru očekuje 29. po redu Konferencija UN o klimatskim promjenama koja će biti održana u Azerbejdžanu.

Konferencija će uključivati 29. zasijedanje Konferencije strana, 19. zasijedanje strana Kjoto protokola i šesti sastanak strana Pariskog sporazuma.

Kao i do sada, COP29 će se fokusirati na ciljeve Pariskog sporazuma i mobilisanje sredstava u cilju ograničavanje globalnog zagrijevanja i klimatskih promjena, saopštile su Ujedinjene nacije.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti