Složićete se sa mnom da je fino uređen akvarijum – čist, diskretno osvjetljen i ispunjen egzotičnim ribicama, jedan od najljepših prizora u svakom enterijeru. Sjećam se da sam, kao mala, satima hipnotisano posmatrala taj mali, zastakljeni ekosistem i pitala se zbog čega ovakvu divotu nema ama baš svaka kuća?
Spoznaja je došla nekoliko godina kasnije kada sam i sama postala vlasnica dvije zlatne ribice i dala se uvjeriti koliko su ta, naizgled čista stvorenja, zapravo prljava. Ako me sjećanje dobro služi, akvarijum sam čistila na svaka dva dana, no moj trud nije bio duga vijeka pa sam ih najzad poklonila prijatelju koji je bio nešto vičniji akvaristici.
Nažalost, oni koji su prokleli dan kada su nabavili akvarijum, uglavnom nemaju tu mogućnost da ih nekome poklone (čitaj, utrape), pa jadne ribice često dožive tragičnu sudbinu, a sadržaj akvarijuma – op, u kanalizaciju!
No, nije mi namjera da vam kvarim raspoloženje – ovo vam pričam kao uvertiru za jednu zanimljivu priču o Palićkom jezeru koju je prije nekoliko dana objavio RTS.
Znate, kada ste vlasnik bilo kog ljubimca, to onda zahtjeva veliku odgovornost i tu ne mislim samo na odgovornost prema životinji, već i prema životnoj sredini. Recimo, napuštanje pasa lutalica jedan je glavnih pokazatelja neodgovornosti vlasnika koji time kompromituju higijenu u gradu, bezbjednost ljudi i dobrobit same životinje.

Naspram ovoga, prosipanje akvarijumske vode u kanalizaciju djeluje bezazleno, zar ne? Istina je daleko od ovoga jer tropske vrste iz akvarijuma na taj način mogu dospjeti u životnu sredinu, a onda…
Zbog čega je Palićko jezero zeleno?
Tropska biljka vodena salata je raskošan ukras brojnih akvarijuma i pravo osvježenje za umorne oči ukućana. Ipak, mjesto joj nije u slatkim, stajaćim vodama Srbije jer, kao što rekoh, u pitanju je tropska biljka koja je takođe invazivna vrsta. Pa kako je onda došlo do toga da cio jedan segment Palićkog jezera, koji je namijenjen za prečišćavaje voda, bude prekriven ovom biljkom i sada više liči na zeleni tepih nego na vodnu površinu.
Pogodili ste, biljka je iz akvarijuma putem kanalizacije dospjela do Palićkog jezera i tu se munjevito proširila na cjelokupnu površinu, ne ostavljajući prostora ni za jednu drugu biljku – kako to inače rade invazivne vrste.
Žika Reh iz Službe za zaštitu životne sredine i održivi razvoj Gradske uprave Subotice rekao je za RTS da ova biljka čak može pomoći u eliminisanju nekih štetnih jedinjenja iz vode poput azota i fosfora. Ipak, ova ukrasna akvarijumska biljka pod budnim je okom nadležnih službi koji su primorani da je mehanički suzbijaju gdje god je to potrebno.
Slični incidenti dešavaju se širom svijeta gdje, pored vodene salate, i druge invazivne tropske vrste na isti način dospjevaju u životnu sredinu i tamo potpuno mijenjaju pejzaž i dinamiku ekosistema.
Ono što je posebno interesantno je i pitanje kako tropske vrste, koje ne podnose niske temperature baš najbolje, opstaju u kontinentalnoj klimi? Odgovor, naravno, leži u klimatskim promjenama koje zime i jesen čine sve toplijim, a ljeta nepodnošljivo vrelim i vlažnim, pa se tropske vrste osjećaju kao kod kuće.
I dok prosječne temperature iz godine u godinu rastu, a snijega zimi nema „ni za lijek“, tropske biljke, poput vodene salate, bujaju i potiskuju domaće vrste. Možda ćemo kroz nekoliko godina imati drastično izmijenjenu floru i faunu, sa klimom koja više ne pogoduje domaćim vrstama i na čije će mjesto doći egzotične biljke i životinje. To je samo još jedna od posljedica klimatskih promjena na koju moramo biti spremni, a slučaj sa Palićkim jezerom ukazuje nam na to da ovaj scenario i nije tako daleko.






