Zašto je zagađen vazduh opasniji za djecu nego za odrasle?

Djeca su znatno osjetljivija na zagađenje vazduha od odraslih, jer njihovi organi i imuni sistem još nisu u potpunosti razvijeni, dok istovremeno udišu veću količinu vazduha u odnosu na tjelesnu masu. Posljedice izloženosti štetnim materijama ne pogađaju samo respiratorni sistem, već mogu uticati i na razvoj mozga, sposobnost učenja i zdravlje u odraslom dobu, upozorava kompanija IQAir.

Kako se navodi u analizi ove kompanije, djeca tokom disanja unose više vazduha u odnosu na svoju tjelesnu masu nego odrasli, a zbog bržeg disanja mogu biti izložena i većim količinama zagađujućih materija, uključujući suspendovane čestice PM2.5. Njihovu izloženost dodatno povećavaju svakodnevne aktivnosti na otvorenom, poput igre i odlaska u školu, kao i činjenica da se nalaze bliže tlu, gdje se mogu zadržavati pojedini zagađujući sastojci iz saobraćaja.

Posljedice sežu dalje od respiratornih oboljenja

Jedan od najdirektnijih uticaja zagađenog vazduha odnosi se na zdravlje pluća. Izloženost zagađujućim materijama povezuje se sa većim rizikom od astme, respiratornih infekcija i smanjene plućne funkcije. Dugotrajna izloženost može ometati normalan razvoj pluća, što za posljedicu može imati smanjen respiratorni kapacitet.

Međutim, rizici ne završavaju se na respiratornom sistemu. Istraživanje iz 2022. godine, koje IQAir navodi u svojoj analizi, povezalo je izloženost PM2.5 česticama i drugim zagađujućim materijama sa promjenama u razvoju mozga i povećanim rizikom od neurorazvojnih problema. Zagađenje može doprinijeti zapaljenskim procesima i oksidativnom stresu, koji utiču na razvoj i funkcionisanje mozga.

To se može odraziti na sposobnost djece da se koncentrišu, pamte i usvajaju nova znanja. Pojedine studije povezuju izloženost zagađenom vazduhu i sa slabijim školskim postignućima, kao i poteškoćama sa pažnjom i pamćenjem.

Poseban problem predstavlja blizina škola prometnim saobraćajnicama i industrijskim postrojenjima. IQAir navodi podatak iz istraživanja sprovedenog u SAD, prema kojem se oko 15 odsto od ukupno 114.000 škola nalazi na udaljenosti manjoj od 250 metara od glavnih puteva.

Pročitajte još:

Najveći teret snose djeca u siromašnijim zemljama

Iako je zagađenje vazduha globalni problem, njegov uticaj nije ravnomjerno raspoređen. Djeca u zemljama sa niskim i srednjim prihodima snose nesrazmjerno veliki dio zdravstvenih posljedica, posebno u zajednicama u kojima je pristup čistim energentima, zdravstvenoj zaštiti i efikasnoj zaštiti životne sredine ograničen.

Prema podacima organizacije UNICEF koje prenosi IQAir, više od 700.000 djece mlađe od pet godina umrlo je 2021. godine od bolesti povezanih sa zagađenjem vazduha. Oko 500.000 tih smrtnih slučajeva povezano je sa zagađenjem vazduha u domaćinstvima, prije svega zbog korišćenja zagađujućih goriva za pripremu hrane. Zagađenje vazduha označeno je kao drugi vodeći faktor rizika za smrtnost djece mlađe od pet godina, odmah iza neuhranjenosti.

Među glavnim izvorima zagađenja koji ugrožavaju zdravlje djece nalaze se sagorijevanje biomase i poljoprivrednih ostataka, emisije iz saobraćaja, industrijska postrojenja, elektrane, građevinske aktivnosti i spaljivanje otpada. Poseban problem predstavlja i nedovoljno razvijen sistem praćenja kvaliteta vazduha, kao i slaba primjena propisa o ograničavanju emisija.

Povodom Svjetskog dana djeteta, koji se obilježava 20. novembra, IQAir podsjeća da kvalitet vazduha predstavlja jedan od važnih uslova za zdravo odrastanje. Djeca ne mogu da biraju vazduh koji udišu, ali društvo može da utiče na to kakvo će okruženje imati tokom najvažnijih godina razvoja.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti