Kako bi se unaprijedili ekološki standardi i promovisao održivi razvoj u zemljama Zapadnog Balkana, lideri regiona su u oktobru 2021. godine usvojili Zeleni okvir za Zapadni Balkan. On kroz Akcioni plan definiše 58 akcija i ciljeva koji su grupisani u pet stubova i sedam tematskih putokaza. Međutim, ovaj Zeleni okvir se suočava s brojnim izazovima u implementaciji, kao i praćenju napretka, na šta su ukazale nevladine organizacije.
Iako ima potencijal da značajno doprinese ekološkim standardima u regionu, u posljednje tri godine postignut je minimalan napredak u sprovođenju akcija iz Akcionog plana. Istraživanja su pokazala da su potrebne značajne revizije kako bi se postigli postavljeni ciljevi.
CEE Bankwatch Network, mreža nevladinih organizacija koja se bavi zaštitom životne sredine i održivim razvojem u centralnoj i istočnoj Evropi, objavila je na svom zvaničnom sajtu da su nevladine organizacije (NVO), zajedno s njom, izrazile zabrinutost zbog nedostatka javnih konsultacija i uključivanja civilnog društva u proces izrade i implementacije ovog plana. Zbog toga su nevladine organizacije pokrenule prijedloge kako bi se unaprijedio Zeleni okvir.
Pročitajte još:
- Spor ali stabilan napredak u energetskoj tranziciji na zapadnom Balkanu
- Može li se Zapadni Balkan odreći gasa uz pomoć solarnih i vjetroelektrana?
- Kako solarna energija i skladištenje oblikuju zelenu tranziciju Balkana
Među prvim prijedlozima ističe se važnost jasnog definisanja uloga vlada u sprovođenju plana. U ovom trenutku postoje nejasnoće u vezi s odgovornošću nacionalnih vlada i regionalnih tijela, što otežava monitoring i izvještavanje o rezultatima koji su postignuti. NVO traže da vlade preuzmu konkretnije obaveze i da redovno izvještavaju o napretku kako bi se omogućila bolja transparentnost.
S obzirom na to, kako ističu NVO, vlade u regionu nemaju dovoljno kapaciteta, kako ljudskih, tako i tehničkih i finansijskih, da bi sproveli sve predviđene akcije postavljene Akcionim planom. Zbog toga se traži da se prioritet da onim akcijama koje će donijeti najveću korist ljudima i životnoj sredini.
Nevladine organizacije su predložile da se tematski putokazi jasnije integrišu u Akcioni plan kako bi se aktivnosti, indikatori i odgovorne institucije bolje povezali, što bi olakšalo praćenje napretka. Takođe, traže dodavanje ključnih elemenata poput vremenskih okvira, tijela za implementaciju i procjene potrebnih finansijskih sredstava kako bi se postigla veća transparentnost i efikasnost sprovođenja plana.
Na kraju, kao još jedan od primjera prijedloga, istaknuta je i važnost usklađivanja sa zakonodavstvom Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine. NVO smatraju da neće biti trajnih pozitivnih promjena bez čvrstog zakonodavnog okvira.
Ukoliko bi se prijedlozi usvojili, Zeleni okvir bi postao efikasan alat za postizanje održivog razvoja i unapređenje životne sredine u zemljama Zapadnog Balkana. Ekološka kriza zahtijeva hitno reagovanje evropskih i regionalnih lidera, kako bi sprovođenje reformi uključilo veće učešće civilnog društva, jasnije postavilo obaveze vlada i konkretne akcije koje će donijeti stvarne promjene.
Energetski portal
