Dvadeset stepeni u januaru i februaru dovelo je voće u fazu pupoljaka što ih čini veoma osjetljivim na mraz koji prijeti uprkos tome što je prognozirano proljeće toplije od uobičajenog. Najugroženije su breskve i kajsije, kažu stručnjaci. Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, Zoran Keserović objašnjava za RTS kako zaštititi voćnjake od klimatskih promjena.
U martu i aprilu slijedi cvjetanje i precvjetavanje voća, a u toj fazi su štete najveće, ukoliko temperatura padne ispod nule.
Profesor Zoran Keserović kaže da je najbolji način da se voće zaštiti od niskih temperatura upotreba antifrost sistema koji su djelotvorni do minus sedam Celzijusovih.
„Mi smo to koristili kod jabučastih voćnih vrsta, ali dobro je što smo krenuli i kod koštuničavih voćnih vrsta, kod trešnje i kod kajsije. Mogu se koristiti vjetro turbine, ubacivanje toplog zraka ali i primitivan način, korištenje bala“, objašnjava profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Dodaje da poljoprivrednici griješe kada misle da će sa kasnocvjetnim sortama izbjeći izmrzavanja i napominje da je najbolje kombinovati rano cvjetne i kasnocvjetne sorte jer se nikada ne zna šta nas očekuje.
Upozorava da onima koji u ljeto uđu bez gubitaka, borba sa posljedicama klimatskih promjena tek predstoji.
„Očekuju nas sušna ljeta, sa kratkim periodima obilnih kiša. Neće nas po svemu sudeći zaobići ni grad, odnosno olujno nevrijeme koje je gost u našoj zemlji posljednjih 15 godina“, ističe Keserović.
Prema njegovim riječima, moraju se podizati zasadi sa protivgradnim mrežama, jer oni ne štite samo od grada, već i od visokih temperatura.
„Treba razmišljati i o sortama. Postoji otpornost pojedinih sorti na opadanje plodova“, naglašava profesor Keserović i predviđa da ćemo uprkos svim izazovima, ove godine ubrati oko milion i 350 hiljada tona voća, 150.000 tona više nego lani.
Najviše očekuje od šljive, jabuke i kruške jer im je vrijeme pogodovalo.
Izvor: RTS
