Sve veća upotreba vještačke inteligencije ubrzano povećava potrošnju energije rizikujući preopterećenje mreža, rast troškova i ugrožavajući klimatski napredak, zbog čega je cilj učiniti AI infrastrukturu pametnijom u načinu i vremenu potrošnje energije.
Do 2035. godine globalna potrošnja električne energije u data centrima mogla bi premašiti 1.200 teravat-sati, što je gotovo tri puta više u odnosu na 2024. godinu, što naglašava potrebu da se rast AI-ja uskladi s kapacitetima energetskog sistema i ciljevima održivosti.
Dokument „Od paradoksa do napretka: Okvir za energetski neto pozitivnu vještačku inteligenciju” je pripremio Svjetski ekonomski forum u saradnji s Centrom za energiju i materijale i Accenture-om. Ovaj plan pokazuje kako uskladiti rast AI-ja s energetskim, ekonomskim i klimatskim ciljevima, na osnovu 130 primjera iz 15 zemalja.
Za zadovoljenje ubrzane potražnje AI-ja, procjenjuje se da su globalno u narednoj deceniji planirani, ili su u izgradnji, projekti data centara vrijedni više od dvije milijarde dolara. Infrastruktura potrebna za napajanje i povezivanje ovih objekata raste istim tempom. Samo u SAD-u, očekuje se da će elektrodistribucije uložiti 1,1 bilion dolara u narednih pet godina u novu proizvodnju i kapacitet mreže ( prvenstveno za data centre i rastuće AI opterećenje).
Ovaj rast mogao bi djelimično poništiti godišnji napredak obnovljive energije, narušiti nacionalno energetsko planiranje i opteretiti mreže.
— U mnogim regionima, brzo izgrađivanje novih kapaciteta obnovljivih izvora, nuklearnih postrojenja i mreže dovoljno da zadovolji AI-potražnju nije izvodivo, što znači da dio ove ekspanzije može i dalje zavisiti od fosilnih goriva — navodi se u izvještaju.
Kako AI postaje dostupniji i njegova upotreba raste, ključni izazov biće osigurati da uštede u efikasnosti stvarno donose vrijednost, umjesto da pokrenu još veću upotrebu AI-ja koja poništava uštede energije i resursa.
Pročitajte još:
- Digitalna rješenja i vještačka inteligencija za unapređenje obnovljivih izvora energije
- Vještačka inteligencija kao alat za povezivanje toplotnih talasa sa globalnim zagrijevanjem
- Kako sateliti i vještačka inteligencija mogu da smanje emisije metana?
Međutim, odgovornom primjenom, AI može prevazići ovaj rizik i donijeti značajne koristi: smanjiti potrošnju energije za hlađenje data centara za 40 odsto, poboljšati energetsku efikasnost grijanja, ventilacije i klimatizacije u poslovnim zgradama za 15–40 odsto, skratiti složene procedure izdavanja dozvola, optimizirati rad elektroenergetskih mreža smanjujući gubitke i poboljšavajući pouzdanost, unaprijediti prognoze za integraciju obnovljivih izvora energije.
Postizanje neto pozitivne energije AI-ja zahtijeva hitnu, koordinisanu akciju.
Kratkoročno (0–12 mjeseci): Procijeniti energetski i materijalni otisak AI sistema, uspostaviti transparentno izvještavanje, dizajnirati efikasne sisteme, pametno upravljati potražnjom i podijeliti primjere dobre prakse.
Srednjoročno (1–3 godine): Integrisati AI u strategije efikasnosti u operacijama i infrastrukturi, te uspostaviti saradnju između sektora kroz zajedničke inicijative i investicije u dijeljenu infrastrukturu.
Dugoročno (više od tri godine): Širiti uspješne AI primjere širom sektora i regiona. Razvijati globalne standarde i okvire odgovornosti za potrošnju energije AI-ja. Ulagati u nove tehnologije koje smanjuju energetski intenzitet.
Energetski portal
