Blagaj, jedno od najvrednijih prirodnih područja Bosne i Hercegovine, ponovo je u fokusu naučne javnosti zahvaljujući novim otkrićima iz svijeta biodiverziteta. Istraživanja koja je proveo tim MycoBiH ukazala su na prisustvo više izuzetno rijetkih i naučno značajnih vrsta gljiva, od kojih neke nikada ranije nisu registrovane ni u Bosni i Hercegovini ni u regionu.
Najveće iznenađenje predstavlja otkriće vrste Pseudombrophila fuscolilacina, izuzetno rijetke gljive koja je do sada bila potvrđena samo u nekoliko evropskih zemalja – Francuska, Italija i Španija. Njeno pronalaženje u Blagaju, u blizini tvrđave Stjepangrad, predstavlja prvi zabilježeni nalaz na Balkanu. Zanimljivo je da ova fimikolna gljiva raste na životinjskom izmetu, gdje ima važnu ulogu u razgradnji organske materije i održavanju ekosistemske ravnoteže.
View this post on Instagram
Istraživači su po prvi put u Bosni i Hercegovini evidentirali i vrstu Rutstroemia tiliacea, koja je ranije registrovana u zemljama poput Njemačka, Švedska i Velika Britanija. Pronađena je na odumrlim granama bora u području Stjepangrada, dodatno potvrđujući očuvanost lokalnih šumskih staništa.
Pročitajte još:
- U kanjonu Duboke pronađenje veoma rijetke i ugrožene vrsta gljiva
- Baterije na bazi gljiva – priča o primjeni prirodnog ciklusa u tehnologiji
- Na javnom uvidu Prijedlog odluke o proglašenju Zaštićenog prirodnog pejzaža „Duga njiva“
Pored toga, potvrđeno je prisustvo vrste Clarireedia calopus, koja se smatra indikatorom zdravih travnatih ekosistema. Njena uloga u razgradnji biljnih ostataka čini je važnim dijelom prirodnog ciklusa hranjivih materija.
Među zabilježenim vrstama nalazi se i Smardaea planchonis, karakteristična za mediteranske zajednice makije. Iako je već bila poznata u Hercegovini, njeno ponovno evidentiranje ukazuje na stabilnost i kontinuitet ovih staništa. Ova vrsta je ranije predložena kao ranjiva (VU) prema međunarodnim kriterijima zaštite prirode.
Nova otkrića dodatno potvrđuju da Blagaj i šire područje Hercegovine predstavljaju izuzetno bogat, ali još uvijek nedovoljno istražen prostor kada je riječ o biodiverzitetu. Ujedno, rezultati istraživanja naglašavaju potrebu za snažnijom i sistemskom zaštitom ovih prirodnih vrijednosti, koje su sve češće izložene pritiscima različitih oblika degradacije.
Energetski portal
