Iako vrijeme postaje sve nepredvidivije, pa je na primjer Evropa ove jeseni bila suočena sa poplavama, sušni periodi sve više zabrinjavaju naučnike. Zbog povećanja temperature uslijed globalnog zagrijavanja dijelovi Zemljine površine postali su trajno sušniji.
Prema izvještaju Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), 77,6 odsto Zemljine površine iskusilo je sušnije uslove tokom tri decenije zaključno s 2020. godinom, u poređenju s prethodnim tridesetogodišnjim periodom.
Tokom istog perioda, sušna područja su se proširila za oko 4,3 miliona kvadratnih kilometara – područje skoro trećinu veće od Indije, sedme najveće zemlje na svijetu – i sada obuhvataju 40,6 odsto ukupne kopnene mase na Zemlji (bez Antarktika).
Naučnici upozoravaju da ako svijet ne uspije smanjiti emisije gasova s efektom staklene bašte, dodatnih tri odsto vlažnih područja na svijetu postati sušna do kraja ovog vijeka.
„U scenarijima visokih emisija gasova s efektom staklene bašte, predviđa se širenje sušnih područja u dijelovima američkog Srednjeg zapada, centralnog Meksika, sjeverne Venecuele, sjeveroistočnog Brazila, jugoistočne Argentine, cijelog Mediteranskog regiona, obale Crnog mora, velikih dijelova južne Afrike i južne Australije”, pokazalo je istraživanje Konvencije Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD).
Degradacija zemljišta izazvana aridnošću, poznata kao dezertifikacija, predstavlja ozbiljnu prijetnju ljudskom blagostanju i ekološkoj stabilnosti. Najgori scenario predviđa se da bi do kraja ovog vijeka čak pet milijardi ljudi moglo živjeti na sušnim područjima, suočavajući se sa degradiranim tlom, sve manjim zalihama vode i propadanjem nekada bogatih ekosistema.
Pročitajte još:
- COP16 u Rijadu: Ključni trenutak za spas zemljišta i otpornost na sušu
- Suše, padavine, poplave… Kako klimatske opasnosti pospješuju jedne druge, i šta to znači za našu budućnost?
- Sijanje oblaka uz pomoć dronova kao borba protiv suše
Trendom sušenja posebno je pogođena Evropa i to 95,9 odsto površine, potom dijelovi zapadnih Sjedinjenih Država, Brazil, dijelovi Azije (posebno istočna Aziju) i centralna Afrika. S druge strane, samo manji dio kopnene površine planete (22,4 odsto) zabilježio je povećanu vlažnost. Povećanje vlage primjećeno je u centralnim dijelovima Sjedinjenih Država, na atlantskoj obali Angole i u pojedinim dijelovima jugoistočne Azije.
Sveukupni trend je nepobitan, sušna područja se šire, što uzrokuje ozbiljne posljedice za prirodu i ljudske zajednice.
„Decenijama naučnici širom svijeta upozoravaju da su rastuće emisije gasova staklene bašte glavni uzrok globalnog zagrijavanja. Sada, po prvi put, naučno tijelo UN-a ističe da sagorjevanje fosilnih goriva takođe uzrokuje trajno isušivanje velikih dijelova planete – s potencijalno katastrofalnim posljedicama po dostupnost vode, koje mogu dovesti ljude i prirodu još bliže opasnim tačkama preokreta”, rekao je Barun Or, naučnik iz UNCCD.
Izvještaj pod nazivom Globalna prijetnja sušenja zemljišta: Regionalni i globalni trendovi aridnosti i buduće projekcije predstavljen je na 16. konferenciji gotovo 200 strana UNCCD-a u Rijadu, Saudijska Arabija (COP16). Ovo je najveća UN konferencija o zemljištu do sada i prva koja se održava na Bliskom istoku, regionu koji je duboko pogođen aridnošću.
Energetski portal
