S obzirom na to da je odlaganje nuklearnog otpada na Trgovskoj gori samo odloženo, ali ne i da se od njega odustalo, Bosna i Hercegovina je konačno riješila da stvar uzme u svoje ruke i od potencijalnog opasnog skladišta sačuva više od 250.000 stanovnika iz 13 opština u slivu rijeke Une.
Naime, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana objavilo Javni poziv za prikupljanje ponuda radi pravnog savjetovanja u prekograničnom postupku procjene studije uticaja na životnu sredinu povodom planiranog skladištenja radioaktivnog otpada od strane Republike Hrvatske na lokaciji Trgovske gore.
Kao što je već objavljivano, povodom najavljenog skladištenja radioaktivnog otpada na ovoj lokaciji unazad desetak godina bilo je više, uglavnom skromnijih reagovanja, najčešće samo lokalnog stanovništva, ali ne i regovanja na nivou države. Prvi ozbiljniji stav Bosna i Hercegovina je iznijela 2016. godine, a o ovoj lokaciji se govori još od kraja devedesetih.
Naime, u Hrvatskoj se od 1997. godine spominje odlagalište radioaktivnog otpada na ovoj lokaciji, kada je struka odmah naglasila da ovo predstavlja opasnost za narednih 300 godina. Prve konkretne akcije, kako je pisao Radio Slobodna Evropa, BiH je preduzela time što su 2015. godine opštine iz sliva Une potpisale zajedničko pismo za zaustavljanje aktivnosti. Godine 2016. Parlamentarna skupština BiH usvojila Rezoluciju o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, kao i Narodna skupština RS, koja je usvojila Rezoluciju o protivljenju aktivnostima izgradnje odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti u opštini Dvor. Godinu dana kasnije, najavljena je i moguća međunarodna arbitraža.
Protesti građana Novog Grada organizovani su 2018. godine. No, to nije spriječilo aktivnosti sa druge strane granice. Naime, hrvatski Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško preuzeo je 2020. godine od Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske na upotrebu lokaciju bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac u opštini Dvor, a iz ove institucije su više puta uvjeravali da opasnosti po lokalno stanovništvo neće biti.
Pročitajte još:
- HRVATSKA PRIPREMA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE ZA CENTAR ZA ZBRINJAVANJE RADIOAKTIVNOG OTPADA
- PREZENTOVANI REZULTATI ISTRAŽIVANJA ZA TRGOVSKU GORU
- MOGUĆE ANGAŽOVANJE MEĐUNARODNOG ADVOKATSKOG TIMA U SPORU SA HRVATSKOM
Da li će je biti ili ne, odlučili su da procijene i u Republici Srpskoj, pa je prošle godine, kako je pisala Al Jazeera, započeto istraživanje Instituta za javno zdravstvo RS i Republičkog geološkog zavoda. Uzorci vode, zemljišta i druga mjerenja odrediće nulto stanje ove sredine, kako bi se prepoznalo ukoliko dođe do kontaminacije od Trgovske gore. Rezultati bi trebalo da budu gotovi do kraja godine, kao i studija uticaja na životnu sredinu koju je započela susjedna Hrvatska.
Iako je u prethodnom periodu održano više sastanaka delegacija obje zemlje, Hrvatska od lokacije Čerkezovac ne odustaje, a BiH je u međuvremenu prijetila i međunarodnom arbitražom i blokadom pojedinih sporazuma, što će se sada možda i desiti.
Podsjećajući u svom javnom pozivu na istoriju problema počev još od 70-ih godina prošlog vijeka, kada je počela izgradnja Nuklearne elektrane Krško, Ministarstvo spoljne trgovine i inostranih poslova ističe da su Slovenija i Hrvatska 2003. godine zaključile ugovor koji se odnosi i na zajedničko finansiranje troškova izrade programa razgradnje, provođenja i programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.
RH je tokom 2014. godine donijela Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koja se, se, između ostalog, bavi pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada koji je posljedica zatvaranja NE Krško. Prvu obavezu preuzimanja tog otpada RH je imala već u 2023. godini (kraj redovnog pogonskog vijeka elektrane), do kada je prvobitno morala riješiti pitanje skladištenja radioaktivnog otpada.
– Iako i sama Strategija zbrinjavanja navodi da RH na raspolaganju ima dvije opcije: zajedničko skladište s Republikom Slovenijom i izgradnja vlastitog skladišta, već tada se preferirala izgradnja vlastitog skladišta. Krajem 2019. godine propali su pregovori između RH i Republike Slovenije oko zajedničke lokacije za odlaganje nuklearnog otpada iz NE Krško, te je postalo jasno da će svaka od strana samostalno odlagati svoj dio otpada. Republika Slovenija je ipak i dalje otvorena za mogućnost da se otpad iz Krškog odlaže u Republici Sloveniji ukoliko RH odustane od svojih namjera – navodi se u javnom pozivu Ministarstva.
Hrvatska je u tom cilju, kako se navodi, uredila i nekoliko dokumenata sa namjerom da se odlaganje na ovoj lokaciji započne. Na Nacionalni program Hrvatske za provođenje Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, donijet 2018. godine, primjedbe su iznijeli Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, grupa autora s univerziteta u Tuzli, Sarajevu i Bihaću te inicijativa “Slobodna RH”. Od iznesenih primjedbi prihvaćene su četiri, šezdeset primjedbi nije prihvaćeno.
Tekst u cijelosti pročitajte ovdje.
Izvor: eKapija
