Nedavni izvještaj Evropskog biroa za životnu sredinu (EEB) pokazuje da Evropska unija ima više nego dovoljno zemljišta za razvoj projekata obnovljivih izvora energije, kao što su solarna i vjetroelektrane, bez ugrožavanja poljoprivrede, odnosno proizvodnje hrane ili biodiverziteta.
Studija pod nazivom “Zemlja za obnovljive izvore” otkriva da će za postizanje klimatske neutralnosti do 2040. godine biti potrebno samo 2,2 odsto ukupnog zemljišta EU, uglavnom u ruralnim područjima. Ta zemljišta uključuju i degradirana poljoprivredna područja koja se mogu iskoristiti.
Prema izvještaju, do 2040. godine, Njemačka planira povećati kapacitete solarne energije (346 GW) i kapacitete vjetroelektrana (113 GW). Očekuje se da će ove instalacije proizvoditi oko 74 posto električne energije. Za ostvarenje ovih ciljeva potrebno je oko 2,8 posto ukupnog zemljišta Njemačke do 2030. i 4,4 posto do 2040. godine, što predstavlja izazove u pogledu prostornog planiranja.
Španija takođe razvija značajne kapacitete solarne energije (247 GW) i kopnenih vjetroelektrana (98 GW) prema PAC scenariju, koji bi trebali zadovoljiti oko 84 posto konačne potražnje za energijom u zemlji do 2040. Za smještaj ovih kapaciteta, procjenjuje se da će Španiji biti potrebno oko 1,4 posto zemljišta do 2030. i 2,4 posto do 2040. godine. Većina pogodnog zemljišta za ove tehnologije nalazi se u ruralnim područjima.
Pročitajte još:
- UNAPREĐENJE POLITIKA I REGULATIVA POTREBNO ZA CILJ UTROSTRUČENJA OIE
- NOVI ZAKON U EU NALAŽE VEĆU ODRŽIVOST PROIZVODA
- GUGL I MAJKROSOFT TROŠE VIŠE ELEKTRIČNE ENERGIJE NEGO 100 ZEMALJA
Francuska planira u PAC scenariju do 2040. godine razviti oko 260 GW kapaciteta za solarne i 83 GW za vjetroelektrane. Ovi kapaciteti bi trebali doprinijeti oko 46 posto proizvodnje električne energije u Francuskoj i zadovoljiti oko 30 posto ukupne energetske potražnje zemlje. Za realizaciju ovih planova, Francuskoj bi bilo potrebno oko 0,8 posto njenih zemljišnih resursa do 2030. godine i 2 posto do 2040. godine.
Zemlje južne Evrope poput Španije i Italije, koje imaju puno plodnog zemljišta i veliki broj sunčanih dana, izgledaju idealno i za agrosolarne projekte. Agrosolarni projekti mogu štititi usjeve, proizvoditi struju ili imati životinje na svojim parcelama. Na primjer, u nekim agrosolarnim projektima, zemljište se koristi za ispašu, dok paneli služe životinjama kao sklonište od jakih vrućina.
U istočnoj Evropi, zemlje poput Rumunije i Bugarske pružaju potencijal za ovakve projekte zbog poljoprivrednog sektora i dostupnosti zemljišta koje može imati dvostruku namjenu — za uzgoj usjeva i za proizvodnju solarne energije.
Energetski portal
