Poznato je da se odgovori na mnoga pitanja često mogu pronaći u prirodi. Jeste li ikada čuli da postoje prirodni solarni sistemi koji mogu biti primjer efikasnog korištenja sunčeve svjetlosti? Nedavno su istraživači s Yale Univerziteta otkrili zanimljiv i vrlo koristan proces koji se dešava kod džinovskih školjki koje žive u blizini tropskih grebena.
Unutar tih školjki žive male alge, koje su zapravo poput biljaka. Alge koriste sunčevu svjetlost da bi proizvodile hranu kako bi rasle. Kroz proces poznat kao fotosinteza, sunčeva svjetlost im pruža energiju potrebnu da pretvore ugljen-dioksid i vodu u šećere i kisik, kako to i inače funkcioniše Šećer koji tako nastane služi kao hrana za alge, dok zauzvrat alge osiguravaju hranjive tvari za školjku.
Umjesto električne energije koja od sunčeve svjetlosti nastaje kada paneli rade, džinovske školjke koriste sunčevu svjetlost kako bi efikasno osigurale energiju za svoje unutarnje alge. Međutim, školjke to rade na vrlo efikasan način, koji bi mogao biti primijenjen i na proizvodnju električne energije, kako bi solarni paneli još efikasnije radili.
PROČITAJTE JOŠ:
- ALGE IMAJU VELIKI POTENCIJAL ZA PROIZVODNJU ENERGIJE
- KAKO OBEZBIJEDITI FINANSIRANJE OIE PROJEKATA
- KAKO SU NAPORI ZA OČUVANJEM VRSTE VRATILI TIGROVE U NEPAL
Džinovske školjke imaju poseban način korištenja sunčeve svjetlosti. Taj proces se može opisati ovako: sunčeva svjetlost dolazi do džinovske školjke kao veliki snop svjetlosti. Međutim, prije nego što svjetlost stigne do algi, prolazi kroz poseban sloj u školjkama zvan iridociti, a taj sloj “razbija” i širi svjetlost na sve strane.
Svjetlost ravnomjerno obasjava sve alge unutar školjke, umjesto da padne samo na jedno mjesto, zahvaljujući ovom procesu, zbog čega alge mogu iskoristiti skoro svu svjetlost koja stigne do njih.
Istraživanje s Yale Univerziteta ukazuje da postoji još jedan trik u svemu. Školjke su veoma prilagodljive – tokom dana one se “istežu” kako bi što bolje iskoristile sunčevu svjetlost. Kada je svjetlost jača, školjke se šire, a kada je slabija, one se skupljaju. Obične biljke nemaju ovakve mogućnosti, kao ni solarni paneli. Ovaj prirodni “trik” naučnici bi mogli iskoristiti za razvoj još boljih i efikasnijih solarnih panela u budućnosti.
U istraživanju se takođe navodi kako je istraživački tim razvio model za izračunavanje kvantne efikasnosti školjki – mjera koliko dobro sistem može pretvoriti svjetlost u električnu energiju. Početni model pokazao je kvantnu efikasnost od 42 odsto, a kada su istraživači uključili dinamičko prilagođavanje školjki – odnosno njihovo rastezanje – kvantna efikasnost skočila je na 67 odsto. Poređenja radi, kvantna efikasnost zelenog lišća u tropskom okruženju iznosi samo oko 14 odsto.
Dakle, školjke su odličan primjer kako najefikasnije pretvoriti sunčevu svjetlost u energiju.
