Globalno zagrijevanje mijenja strukturu vegetacije u sjevernim šumama i tundrama, a ovakav trend će se nastaviti makar do kraja ovog vijeka, navode istraživači NASA-e. Ovakve promjene mogu da dovedu do složenih posljedica kada je riječ o emisijama ugljen-dioksida.
Kako se objašnjava, pomenuti trend utiče da tundre postaju više i zelenije. Uslijed zagrijevanja klime, vegetacija šuma na sjeveru se mijenja i pojavljuje se više drveća i grmlja.
Pojašnjenja radi, tundre predstavljaju hladna, suva područja sa niskom vegetacijom kao što je mahovina, trava ili grmlje, dok su borealne šuma, ili tajge, biomi koji se nalaze takođe u ovim hladnim klimatskim regionima, a čine ih uglavnom zimzelena drveća kao što su borovi, smreke i jelke.
Uslijed globalnog zagrijevanja, borealne šume se šire prema sjeveru i prelaznoj zoni, tako da tundre postaju zelenije i bogatije vegetacijom. Osim što ovakav trend može da utiče na promjene u biodiverzitetu i lancu ishrane, utiče i na emisije CO2.
Postoje dva ishoda – povećanje ili smanjenje ovih emisija. Ukoliko se uzme u obzir povećanje vegetacije, sljeduje da će ona više apsorbovati emisija ugljen-dioksida. Sa druge strane, povećanje površine pod vegetacijom kao što su drveće i grmlje, dovodi do toga da će tlo postati tamnije bolje. Na ovaj način, privlačiće se i upijati više sunčeve svjetlosti. Kako se objašnjava, to može da dovede do otapanja permafrosta, koji se nalazi ispod površine.
Pročitajte još:
- Narandžaste rijeke i potoci na Aljasci, šta je uzrok, a kakve su posljedice?
- Kako NASA već pola vijeka doprinosi očuvanju životinja i njihovih staništa
- Do čega mogu dovesti klimatske promjene na Tibetu?
Prisjećanja radi, permafrost je sloj tla koji je u zamrznutom stanju dvije ili više uzastopnih godina, a nerijetko je riječ o stotinama i hiljadama godina. U trenutku njegovog otapanja, dolazi do oslobađanja emisija ugljen-dioksida i metana, koje su tokom perioda zamrznutog stanja tla bile tu zarobljene.
Naučnici NASA-e ovaj trend prate putem satelita, kako bi bolje razumjeli promjene, utvrdili preciznije prognoze i bolje planirali mjere za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama, kao i da bi razvijali efikasnije strategije za očuvanje biodiverziteta i prirodnih resursa u tom području.
Energetski portal
