Globalne temperature će ostati blizu rekordnih nivoa u narednih pet godina, čime će se dodatno povećati klimatski rizici i uticaji na društva, ekonomije i održivi razvoj širom svijeta — pokazuje najnoviji izvještaj Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Prema prognozama, postoji 80 odsto vjerovatnoće da će barem jedna godina između 2025. i 2029. godine biti najtoplija zabilježena u istoriji, nadmašujući čak i 2024. godinu koja trenutno drži rekord. Takođe, 86 odsto je šansi da će neka od narednih pet godina dostići prosječnu temperaturu višu od 1,5°C u odnosu na predindustrijski period (1850–1900).
Iako se dugoročno (na nivou decenija) globalno zagrijavanje i dalje predviđa da ostane ispod praga od 1,5°C, WMO upozorava da postoji 70 odsto vjerovatnoće da će petogodišnji prosjek od 2025. do 2029. godine premašiti tu granicu. To je znatan porast u odnosu na prošlogodišnju prognozu, kada je ta vjerovatnoća iznosila 47 odsto.
Svako dodatno povećanje temperature, makar i za djelić stepena, povlači za sobom ozbiljne posljedice: učestalije toplotne talase, ekstremne padavine, suše, topljenje leda, porast nivoa mora i zagrijavanje okeana.
Pročitajte još:
- Genetska inovacija mogla bi da spasi banane od klimatskih uticaja
- Građani Beča odlučuju koje projekte grad sprovodi u borbi protiv klimatskih promjena
- Čeka li nas novo pakleno ljeto – razvijen napredni model za prognozu u Evropi
Izvještaj ukazuje i na velike regionalne razlike u količini padavina. Za period od maja do septembra u godinama 2025–2029, očekuju se vlažniji uslovi u Sahelu, sjevernoj Evropi, Aljasci i sjevernom Sibiru, dok se sušniji uslovi očekuju iznad Amazona. U južnoj Aziji, gdje je poslednjih godina uglavnom bilo vlažnije od prosjeka, taj trend bi mogao da se nastavi, iako ne nužno u svim sezonama.
Zamjenica generalnog sekretara WMO, Ko Baret, izjavila je da ovi podaci ne nude mnogo nade za predah.
„Upravo smo doživjeli deset najtoplijih godina u istoriji mjerenja. Nažalost, ovaj izvještaj WMO ne pruža znake predaha u narednim godinama, a to znači da će doći do sve većeg negativnog uticaja na naše ekonomije, naš svakodnevni život, naše ekosisteme i našu planetu”, kaže Baret.
Podsjećanja radi, zemlje potpisnice Pariskog sporazuma obavezale su se da će ograničiti globalno zagrijavanje na znatno ispod 2°C, uz nastojanje da ostane ispod 1,5°C. Ipak, kako upozoravaju stručnjaci, svaki djelić stepena zagrijavanja ima značaj i može biti razlika između podnošljivih i katastrofalnih posljedica.
Energetski portal
