Najtoplija godina u istoriji Evrope: izvještaj ESOTC 2024 otkriva sve izraženije posljedice klimatskih promjena

Evropa je 2024. godine zabilježila najtopliju godinu u svojoj istoriji, sa rekordnim temperaturama koje su pogodile gotovo polovinu kontinenta, pokazuje najnoviji izvještaj o stanju evropske klime (ESOTC 2024), objavljen 15. aprila 2025. godine.

Izvještaj, koji potpisuje oko 100 naučnih saradnika, objedinjuje podatke iz Službe za klimatske promjene Kopernikus (C3S), koju sprovodi Evropski centar za srednjeročne vremenske prognoze (ECMVF), kao i podatke Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Kako se navodi u izvještaju, tokom 2024. godine zabilježen je izražen kontrast između istoka i zapada Evrope – istok kontinenta je bio pogođen sušom i rekordnim toplotama, dok su zapadne oblasti bile toplije, ali i neuobičajeno vlažne. Skoro trećina rječne mreže premašila je visoke pragove vodostaja, što je izazvalo ozbiljne posljedice po infrastrukturu i živote građana. Rezultat su bile razorne oluje i poplave koje su pogodile oko 413.000 ljudi, a život je izgubilo najmanje 335 osoba.

Osim toga, toplotni stres je postao izraženiji nego ikad – više od 60 odsto Evrope suočilo se sa iznadprosječnim brojem dana u kojima je zabilježen jak toplotni stres, što je drugi najveći broj od kada se vode ovakva mjerenja. Nasuprot tome, hladni ekstremi su u opadanju – površina evropskog kopna sa manje od 90 dana mraza proširila se na rekordnih 69 odsto, u poređenju sa prosječnih 50 odsto u prethodnim decenijama.

Pročitajte još:

Površinska temperatura mora takođe je bila iznad prosjeka – u evropskom regionu za 0,7°C, dok je u Sredozemnom moru odstupanje iznosilo čak 1,2°C.

Zabrinjava i nastavak gubitka ledenih masa – svi regioni Evrope zabilježili su topljenje glečera, a najveći gubici zabilježeni su u Skandinaviji i na arktičkom arhipelagu Svalbard. S druge strane, šumski požari predstavljaju još jedan alarmantan signal. Samo u septembru, u Portugalu je izgorjelo oko 110.000 hektara šuma, što čini četvrtinu ukupno spaljene površine u cijeloj Evropi tokom 2024. godine. Procjene govore da je oko 42.000 ljudi bilo pogođeno ovim požarima.

Uprkos ovim izazovima, zabilježen je i jedan pozitivan pomak – udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u Evropi dostigao je rekordnih 45 odsto, što ukazuje na sve snažniji zaokret ka održivijim energetskim rešenjima.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti