Plastika u službi pasivnog grijanja i hlađenja zgrada

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Grijanje i hlađenje zgrada u urbanim sredinama troši ogromne količine energije, i u tom pogledu predstavlja pravi izazov u trenutku kada se svijet suočava sa klimatskim promjenama.

Idealno rješenje predstavljaju mehanizmi za pasivno hlađenje i grijanje koje čovječanstvo primjenjuje već vijekovima, a jedan od primjera je grčko ostrvo Santorini, poznato po zgradama ofarbanim u bijelo koje na taj način reflektuju sunčevu toplotu.

Kako zgrade u urbanim sredinama uglavnom ne možemo ofarbati u bijelo, potrebno je da primjenimo druge efikasne sisteme pasivne termoregulacije. Istraživači sa Univerziteta Prinston i UCLA u SAD-u tvrde da materijali koji su u svakodnevnoj upotrebi, poput plastike, mogu poslužiti kao termoizolator omogućavajući potpuno pasivno grijanje i hlađenje zgrada.

Naime, toplotno zračenje se kreće od zgrada do neba u uskom dijelu infracrvenog spektra poznatom kao atmosferski prozor, što istraživači nazivaju uskopojasnim zračenjem. Na nivou tla, zračenje toplote se kreće kroz cijeli infracrveni spektar, poznato i kao širokopojasno zračenje.

U svom članku, objavljenom u časopisu Cell Reports Physical Science, naučnici navode da premazi, napravljeni od uobičajenih materijala, mogu da ograniče tokove toplotog zračenja između zgrada i njihovog okruženja na određene talasne dužine.

Pročitajte još:

“Prevlačenjem zidova i prozora materijalima koji zrače ili apsorbuju toplotu samo u atmosferskom prozoru, možemo smanjiti širokopojasnu toplotnu dobit od tla tokom ljeta, i gubitak zimi, uz zadržavanje efekta hlađenja neba. Vjerujemo da je ova ideja bez presedana i izvan onoga što tradicionalni krovni i zidni premazi mogu postići”, rekao je istraživač Džiotirmoj Mandal.

Istraživanje otkriva da mnogi jeftini materijali, kao oni dobijeni od plastike za domaćinstvo, zrače toplotu u uskopojasnoj mreži i blokiraju toplotu širokog opsega.

Naučnici su uočili da je sezonska ušteda energije sa njihovim mehanizmom uporediva sa prednostima farbanja tamnih krovova u bijelo. Ovo bi moglo biti značajno posebno za siromašnije urbane sredine jer rastu troškovi grijanja i hrađenja, dok je smrtnost usljed ekstremnih vrućina sve izraženija.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti