U najnovijem izvještaju Eurostata, Evropska unija bilježi blagi napredak u borbi protiv zagađenja i klimatskih promjena.
U drugom kvartalu 2024. godine, EU je zabilježila smanjenje emisija gasova staklene bašte za 2,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine – sa 812 miliona tona na 790 miliona tona CO2. Paralelno sa padom emisija bilježi se i rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 1,0 odsto, što učvršćuje narativ da ekonomski rast ne mora nužno biti na štetu okoline.
Izvještaj Eurostata ipak pruža detaljniji uvid u to kako različiti sektori i ekonomije zemalja članica doprinose smanjenju emisija. Sektori snabdijevanja električnom energijom i gasom, kao i domaćinstva zaslužni su za najveće smanjenje emisija – od 12,1 odsto i 4,2 odsto. S obzirom na to da domaćinstva takođe doprinose smanjenju, jasno je da mjere energetske efikasnosti imaju efekta. U poređenju sa istim periodom prošle godine, pet od devet privrednih sektora smanjilo je svoje emisije, dok su najveće povećanje zabilježili sektori vodosnabdijevanja, kanalizacije i klimatizacije, što je očekivano u posmatranom kvartalu.
Pročitajte još:
- Zeleni rast: 30 odsto regiona u svijetu postiže ekonomski rast uz smanjenje emisija CO2
- EU: Prihode od trgovine emisijama ulaže u zelene projekte
- Ecomondo 2024: Italija na čelu ekološke tranzicije i globalne zelene ekonomije
U 19 zemalja članica EU zabilježeno je smanjenje emisija. Od tih 19 zemalja, 14 njih je uspjelo i da poveća BDP u istom kvartalu, bez da ih smanjenje emisija uspori u ekonomskom napretku.
Holandija predvodi sa smanjenjem gasova staklene bašte – 9,1 odsto, dok su sljedeće Bugarska, Austrija i Mađarska takođe zabilježile značajna smanjenja od 6,3 odsto i posljednje dvije sa po 5,9 odsto.
Interesantno je da je pet zemalja koje su registrovale smanjenje emisija, registrovalo i pad BDP-a, što ukazuje na to da su ove dvije mjere povezane u mnogo složenijoj mreži ekonomskih i ekoloških interakcija unutar država. Neke od tih zemalja su Irska, prije svih, Estonija, a potom druge.
Tačno 14 zemalja od 27, što znači oko polovine zemalja, uspjelo je da poveća svoj BDP dok su smanjivale emisije, što je podatak koji najviše interesuje jer to znači da ovakvi ekonomski modeli jesu mogući i izvodljivi na djelu. Zemlje u kojima je uspjelo da BDP ide na gore, dok se emisije smanjuju jesu Poljska, Danska, Hrvatska, Češka, Španija, Bugarska, Slovačka, Portugal, Mađarska, Belgija, Italija, Holandija, Francuska i Njemačka.
Iako je zabilježen uspjeh u smanjenju emisija, to ne znači da su sve ove zemlje sada u potpunosti ‘zelene’. Poljska, na primjer, još uvijek ostaje najveći potrošač uglja među članicama EU, ali ozbiljno planira svoj prelaz na nuklearnu energiju.
Energetski portal
