Da bi cilj Evropske unije da svi novi automobili budu 100 odsto električni do 2035. godine zaista bio ostvaren, potrebno je ipak još dosta koraka. Ovako formulisani ciljevi utiču na ekonomiju, privredu i tržište, te pružaju određenu sigurnost za ulaganja u industriji električnih vozila, baterija i infrastrukture za punjenje. Ipak, automobilska industrija, iako u nekim dijelovima Evrope pomalo nestabilna, mora se držati dugoročnih ciljeva koji joj na neki način omogućavaju razvoj novih tehnologija i proširenje proizvodnih kapaciteta, ali s druge strane ovakvi ciljevi stvaraju i određene izazove.
Bez jasnog cilja, Evropa bi mogla izgubiti korak s regijama poput Sjeverne Amerike, gdje su već uloženi ogromni iznosi u proizvodnju električnih automobila.
Uvođenje strogih CO2 standarda za vozila 2020. godine podstaklo je značajan rast investicija u EV sektor, koji je skočio s 3,2 milijarde eura na čak 60 milijardi eura. Do 2030. godine planirano je otvaranje više od 50 fabrika baterija, čiji kapaciteti bi do 2026. godine trebali zadovoljiti proizvodnju svih novih automobila u Evropi. Ove “gigafabrike” zahtijevat će ulaganja veća od 170 milijardi eura, kako bi mogle proizvesti dovoljno baterija za nadolazeći talas električnih vozila, kako se navodi na sajtu Transport&Environment.
Pročitajte još:
- Kriza u njemačkoj autoindustriji ukazuje na dublje probleme i nove promjene?
- Slovenački električni avion leti iznad Kalifornije
- Beč uskoro dobija najduži pješački i biciklistički most u gradu
Propisi EU o emisijama CO2 za automobile nalažu progresivno smanjenje emisija, s ciljem potpunog prelaska na električna vozila do 2035. godine. Ova regulativa postavlja obavezne ciljeve za proizvođače i prati petogodišnje cikluse prilagođavanja, pri čemu se svaka sljedeća faza odnosi na strožije smanjenje emisija. Međutim, Evropa se suočava s izazovima privlačenja ulaganja. Iako su najavljena ulaganja u električna vozila u iznosu od 70 milijardi eura u periodu od 2021. do 2023. godine, Sjeverna Amerika je u istom periodu privukla 97 milijardi eura. Slabljenje i neispunjavanje ciljeva uz nedovoljno dobru prateću industrijsku politiku moglo bi dovesti do dodatnog obeshrabrenja investitora, čineći Evropu manje atraktivnom za industriju električnih vozila.
Ipak, studije predviđaju da će cijene električnih automobila padati, te bi do 2028. godine neki modeli mogli koštati manje od 25.000 eura. Osim toga, niži troškovi održavanja dodatno će podstaći njihovu popularnost. EU mora osigurati da infrastruktura za punjenje bude spremna, s brzim punjačima duž glavnih saobraćajnica, kako bi se podržao rast broja električnih vozila na cestama.
Da bi ovaj plan postao realnost, ključni faktor je dosljednost. EU mora ostati posvećena cilju za 2035. godinu, fokusirajući se na pristupačnost električnih automobila i izbjegavanje ulaganja u skuplje i manje ekološke alternative.
Kako je već naglašeno, potrebna je ambiciozna industrijska strategija koja će privući nova ulaganja, podstaći lokalnu proizvodnju i omogućiti obuku radnika za potrebe ove industrije.
Energetski portal
