Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) i Međunarodna inicijativa za koralni greben (ICRI) saopštile su da se svijet suočava sa četvrtim globalnim izbjeljivanjem korala – drugim u posljednjih 10 godina.
Izbjeljivanje korala zabilježeno je u preko 53 zemlje od početka 2023. godine, a da bi preraslo u globalni događaj, izbjeljivanje mora biti potvrđeno u svakom okeanskom basenu.
Do ovog fenomena dolazi usljed stresa koji stvara promjena životnih uslova. Najčešće je u pitanju prekomjerno zagrijevanje vode izazvano klimatskim promjenama i atmosferskim fenomenom El Ninjo, mada korali gube boju i zbog zagađenja, promjene saliniteta ili pH vrijednosti vode.
Stres utiče na to da korali izbace simbiotske alge koje žive u njihovim tkivima. Ove alge su odgovorne za boju korala i pružaju im hranljive materije putem fotosinteze, a kada se alge izbace, korali postaju bijeli.
Ako stresni uslovi potraju, izbijeljeni korali mogu umrijeti. Budući da korali predstavljaju dom mnogim morskim vrstama, njihovo odumiranje kao posljedicu ima narušavanje morskog ekosistema.
Gubitak korala ima dalekosežne ekonomske posljedice jer utiče na turizam i ribarstvo, a može dovesti i do degradacije grebenskih struktura i povećati rizik od erozije.
„Kako svjetski okeani nastavljaju da se zagrijevaju, izbjeljivanje korala postaje sve češće i ozbiljnije. Ako ovi događaji potraju, oni mogu izazvati smrtnost korala, što negativno utiče na dobra i usluge koje koralni grebeni pružaju ljudima”, rekao je dr Derek Manzelo, koordinator NOAA.
Pročitajte još:
- SVJETSKI DAN ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
- UDISANJE ZAGAĐENOG VAZDUHA U TRUDNOĆI UZROK SVE ČEŠĆIH MENTALNIH OBOLJENJA DJECE
- STROŽE MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA METANA U EU
Dobra vijest je što izbjeljivanje korala ne dovodi uvijek do smrti – ako uslovi životne sredine ponovo postanu optimalni, korali se mogu oporaviti.
Iz ICRI ističu da globalno izbjeljivanje korala zahtijeva globalnu akciju, pa su u toku brojne mjere za obnovu koralnih grebena. Kao odgovor na tri prethodna globalna događaja izbjeljivanja, ICRI i njegovi članovi su unaprijedili intervencije i restauraciju korala koje uključuju pasivne i aktivne strategije obnove.
Među pasivne spada zaštita morskih područja koja omogućava prirodni oporavak korala, dok aktivna restauracija podrazumijeva direktne intervencije poput presađivanja korala koji su otporniji na promjene životnih uslova.
