Prašnjave površine uporna su pojava u našim domovima. I dok estetski remete naš prostor, ove površine mogu predstavljati problem i za rad određenih električnih i elektronskih uređaja, ukoliko se nakupe veće količine. Danas postoje različita sredstva za uklanjanje, te sam nedavno naišla na tečnost koja sprečava njeno nakupljanje. Prašina nije izazov samo za domaćine i domaćice kuće, već i za one koji posjeduju solarne panele ili, recimo, ljude koji održavaju solarne elektrane.
Dva su negativna uticaja prašine na efikasnost njihovog rada. Solarna energija proizvodi se zahvaljujući sunčevim zrakama koje padaju na fotonaponske module, te ukoliko su prekriveni slojem prašine, sunčevim zrakama je otežano da dopru direktno i u punom kapacitetu. Logično slijedi – što manje sunca, to je manje i proizvedene energije. Ipak, ovdje bih istakla posebno i drugi problem. Iako je riječ o zasebnoj temi, prašina može imati uticaj na nju. Naime, često se govori o tome kakav uticaj na efikasnost solarne energije ima visoka temperatura zraka. Neka istraživanja pokazala su da ovakve temperature mogu smanjiti efikasnost i do 25 posto. U zavisnosti od vrste prašine koja završi na površini panela, ona može dovesti do promijenjenog načina prenosa toplote i stvoriti žarišta. Koliki će negativan uticaj imati akumulacija prašine zavisi dakle i od njenog oblika, veličine i hemijskih svojstava.
Prilikom analize uticaj prašine, treba uzeti u obzir i geografske i klimatske uslove određenog područja. Recimo, u dijelovima svijeta u kojima su kiše česta pojava, doći će do prirodnog čišćenja solarnih panela, dok u pustinjskim područjima prirodno dolazi do stvaranja veće količine prašine, a i padavine su rjeđe. Također, pustinje su podložne snažnijim olujama, koje dodatno utiču na raznošenje prašine. Prilikom postavljanja panela na određenoj lokaciji, treba uzeti u obzir lokalne vremenske uslove, kao što je vjetar. U zavisnosti od njih treba orijentisati solarne panele, a također akumulacija prašine i njeno lakše prirodno čišćenje zavisiće od nagiba.
Istovremeno sa unapređenjem performansi solarnih panela, razvijaju se i rješenja za njihovo održavanje. Kao prvi primjer navela bih posebne premaze čijim se nanošenjem štiti površina panela od nagomilavanja prašine. Tu je i dalje, naravno, vrijedna ljudska ruka, te postoje obučeni ljudi koji pomoću specijalnih pomoćnih sredstava održavaju čistoću ovakvih površina. Tehnologija ipak ide i korak dalje. Naime, osmišljen je uređaj koji bi mogao da se opiše kao unaprijeđena verzija drona, koji gotovo samostalno čisti. Ovakav dron posjeduje kameru koja zapaža prljave površine, nakon čega se spušta na panel i čisti ga pomoću posebnog robota koji je prikačen za dron.
Prašina nije jedini problem kada je riječ o prljanju solarnih panela, već su prisutne i druge prirodne pojave kao što je opadanje lišća. Uz malo utrošene ljudske energije u iznalaženju ovakvih rješenja za održavanje panela, zauzvrat se dobija veća količina proizvedene zelene električne energije koja je važna za sve nas.
Katarina Vuinac
