ENERGETSKI PORTAL

Vještačka inteligencija u borbi protiv gladi

Foto-ilustracija: Freepik (vecstock)

Kako zamišljate svijet 2050. godine? Leteći automobili, roboti koji nam pomažu u kućnim poslovima? Život će sigurno biti lijep za mali dio svjetske populacije uz svu tu sofisticiranu tegnologiju, ali su velike šanse da će milijarde ljudi voditi bitku sa nečim što čovječanstvo muči već vijekovima – glađu.

Stručnjaci procjenjuju da će 2050. godine planetu naseljavati 9,1 milijardi ljudi, pa će farmeri morati da proizvedu 70 odsto više hrane nego danas. Sa trenutnim klimatskim prilikama ovo djeluje gotovo nemoguće jer se intenzitet poplava, suša i drugih vremenskih nepogoda iz godine u godinu pojačava.

Klimatske promjene su najveća prijetnja proizvodnji hrane danas, a borba protiv ovog neprijatelja kojeg smo sami stvorili vodi se na mnogo frontova. Što se poljoprivrede tiče, proizvodnja hrane mora da smanji emisije gasova staklene bašte jer su prehrambeni sistemi trenutno odgovorni za 30 odsto globalnih emisija, dok sa druge strane poljoprivrednici treba da se prilagode teškim i nepredvidljivim vremenskim uslovima kako bi gubitke sveli na minimum.

Srećom, tehnologija je uznapredovala, pa poljoprivrednici danas na raspolaganju imaju vještačku inteligenciju, robotiku i manipulaciju genima koje im pomažu da održe i unaprijede proizvodnju.

Himanšu Gupta, jedan od najistaknutijih preduzetnika u oblasti klimatskih promjena, osjetio je na sopstvenoj koži kako je to kada zafali hrane. Kako piše Svjetski ekonomski forum, Guptina baka je često miješala mlijeko sa vodom kako bi prehranila porodicu od 16 članova.

Ovaj indijsko-američki preduzetnik sada je odlučan u namjeri da pomogne farmerima koji se suočavaju sa sve ozbiljnijom klimatskom krizom služeći se vještačkom inteligencijom.

Njegova kompanija ClimateAi omogućava korisnicima uvid u detaljnu i dugoročnu prognozu zahvaljujući mašinskom učenju, odnosno vještačkoj inteligenciji. Predviđanja su zasnovana na velikom broju podataka koji, između ostalog, uključuju istorijat vremenskih uslova na određenom području, ustaljene vremenske obrasce i klimatske promjene kao bitan faktor. Ovakva predviđanja odlikuje visok stepen tačnosti, pa će poljoprivrednici znati da li mogu da očekuju suše, poplave i druge vremenske nepogode i do šest mjeseci unaprijed.

Korisnici Guptine platforme ClimateLens mogu u svakom trenutku da se uključe i dobiju ključna upozorenja i podatke koji im omogućavaju da prilagode svoje investicije, blagovremeno djeluju kako bi zaštitili svoje useve, ali i da biraju genetski modifikovana sjemena koja su otporna na predstojeće vremenske uslove.

Pored vještačke inteligencije, tu su i druga tehnološka pomagala kojima se poljoprivrednici danas sve više služe. Dronovi su jedno od najzastupljenijih inovativnih rješenja  u poljoprivredi, a najčešće se koriste za monitoring i prskanje biljaka. Tu su i roboti kojih će u poljoprivredi biti sve više, a u pojedinim dijelovima svijeta oni već čupaju korov i obavljaju druge teške poslove.

Izgleda da poljoprivreda današnjice, a pogotovo poljoprivreda budućnosti, ne može bez napredne tehnologije ako želimo da osiguramo maksimalne prinose i spriječimo da nastupi glad. Proizvodnja hrane ogromnih razmjera zahtjeva napredna i pametna rješenja, a mi ih, na sreću, imamo.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti