Početak septembar biće u znaku visokih temperatura i pravog ljetnjeg vremena, a temperatura narednih dana biće i iznad 35 stepeni.
Meteorolozi za sada nisu najavili padavine. Zbog ekstremo toplih dana i suše prepolovio se prinos povrća. Poljoprivrednici kažu da su ulaganja bila mnogo veća, a dobiti skoro da i neće biti. Manji rod uslovio je i veće cijene povrća.
Plastenička proizvodnja povrća naziva se i proizvodnjom u zaštićenom prostoru, ali od dugotrajnih tropskih temperatura zaštita nije bila moguća. Biljke su prekinule rast i razvoj, kao i cvjetanje, a već formirani plodovi ostali su nerazvijeni ili su čak trunuli na stabljikama.
„Vremenski period je dug, biljka može da pretrpi, četiri do pet, pa i desetak dana te visoke temperature, ali naš period se odužio tako da doće u podbačaj i količine i kvaliteta naših proizvoda“, rekla je agronom Ljiljana Јanković.
U devet plastenika socijalnog preduzeća Agroplan prošle godine su proizveli oko 10 tona povrća, a ove godine će biti zadovoljni ako uberu i pet tona. Svakodnevno zalivanje, orošavanje, zasjenjivanje plastenika mrežama nije mnogo pomoglo, pa su se neke kulture potpuno osušile.
„Paradajz smo uklonili, prošle godine smo ga brali do kraja septembra, već ga je bilo i početkom oktobra u manjoj količini, a ove godine došlo je do sazrijevanje već u maju, a već početkom avgusta uklonili smo sav paradajz, došlo je do sušenja biljke“, istakla je Јankovićeva.
Stanje nije mnogo bolje ni u Crnjelovu na imanjima povrtara koji se već generacijama bave ovim poslom. Porodica Kojić ima plastenike na osam dunuma, ali zbog velikih ulaganja i slabog roda ne očekuju zaradu.
Pročitajte još:
- Organela – Harmonija čiste energije i organske poljoprivrede
- Bamija – važan poljoprivredni segment u Brčko distriktu
- Apel ministra Hrnjića i poljoprivrednika Domu naroda da što hitnije usvoje Strategiju poljoprivrede FBiH
„Stresno je za biljke, znači biljke ne mogu da podnesu, imaju lošiju oplodnju, lošije se razvijaju, lošije jednostavno napreduju, čisto preživljavaju“, kaže predsjednik Udruženja povrtara “Sunce” Rajo Kojić.
U Semerbiji je ove godine povrće zasađeno na 4200 hektara, od čega je oko 300 hektara u plastenicima. Vode za zalivanje ima, zahvaljujući prirodnim uslovima i ulaganjima Vlade Srpske u izgradnju sistema za navodnjavanje. Povrtari su pored uobičajenih sredstava biljke prihranjivali kalcijumom i biostimulatorima, ali efekti su minimalni.
„Imali smo recimo na paprikama opekotine, onda pojavu truleži, krastavac u plastenicima štitimo, međutim, opet dolazi do previsokih temperatura i unutra biljka koliko god da je zaštićena ti listovi se na neki način oštete“, dodao je Miodrag Lazić.
Povrtari u Semberiji kažu da je njihovo rano povrće proizvedeno u plastenicima imalo dobar prinos ,ali su ga prodavali po nerealno niskim cijenama zbog velike količine uvezene robe. Јoš jednom pozivaju Savjet ministara BiH da donese odluku o sezonskoj zabrani uvoza kako bi bila zaštićena domaća proizvodnja
Izvor: RTRS
