Sigurnost snabdijevanja i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u našem energetskom portfoliju glavni su ciljevi projekata izgradnje solarnih i vjetroelektrana. „Elektroprivreda Srbije“ planira da revitalizuje sve hidroelektrane i odlučni su u tome da naš energetski sektor do 2030. godine 45 odsto energije dobija iz obnovljivih izvora. Dušan Živković, generalni direktor „Elektroprivrede Srbije“, za Magazin Energetskog portala govori o realizaciji najznačajnijih projekata vjetro i solarnih elektrana, njihovom finansiranju, modernizaciji hidroelektrana, strateškom projektu HE „Bistrica“, kao i novim investicijama i projektima.
Koji su prioritetni projekti izgradnje vjetro i solarnih elektrana? Dokle se stiglo u realizaciji projekata, koji su rokovi za izgradnju, kada se očekuje da postrojenja budu na mreži?
Sigurnost snabdijevanja i povećanje udjela OIE u našem energetskom portfoliju glavni su ciljevi projekata izgradnje solarnih i vjetroelektrana. To radimo koristeći prostor kojim EPS raspolaže, poput pepelišta i odlagališta, za proizvodnju električne energije na održiv i ekološki prihvatljiv način. Realizacija ovih projekata, uz iskorišćenje preostalog hidro potencijala, doprinijeće dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora i povećanju učešća OIE u proizvodnom miksu EPS-a. Najznačajniji projekti u oblasti OIE su vjetropark „Kostolac“ snage 66 megavata, čiji završetak se očekuje početkom 2025. godine. Do kraja ove godine bi trebalo da bude završena i solarna elektrana „Petka“, snage blizu 10 megavata.
U procesu projektovanja je više solarnih elektrana na zemljištu koje je u vlasništvu EPS-a ili imamo pravo korišćenja. Nakon inicijalnih analiza, nastavlja se priprema projektne dokumentacije za solarnu elektranu „Klenovnik“. Još nekoliko projekata je u različitim fazama projektovanja, odnosno inicijalnih analiza. U pitanju su solarne elektrane „Kolubara B“, „TENT A pepelište“, „TENT B kaseta 3“, „TENT B – pepelište“, „PK Tamnava Istok“, „PK Tamnava Zapad“, „Srednje Kostolačko ostrvo“.
Ove solarne elektrane gradiće se na lokacijama na kojima EPS već ima proizvodne pogone, odnosno elektrane i rudnike i djelimično razvijenu infrastrukturu za buduće solarne elektrane i to je jedna od komparativnih prednosti u odnosu na druge investitore.
Kada su u pitanju solarne elektrane ne treba zaboraviti najveći projekat koji se trenutno razvija u Srbiji, u skladu sa javnim pozivom Vlade za izbor strateškog partnera koji treba da izgradi solarne elektrane snage 1 GW sa baterijskim skladištem snage minimalno 200 MW (400 MWh) i preda na upravljanje EPS-u.
Očekuje se da solarne elektrane „Kolubara A“ i „Morava“ budu na mreži 2028. godine, uz solarne elektrane koje će izgraditi strateški partner, koje su predviđene za 2028. godinu. Do 2030. godine očekuje se završetak izgradnje i puštanje u rad solarnih elektrana „Kolubara B“ i „Klenovnik“.
U FOKUSU:
- Zakonodavni okviri EU i Srbije za energetsku tranziciju
- Održivost i razvoj za kvalitetniji život
- Izazovi konkurentne proizvodnje energije na globalnom tržištu
Kako se finansiraju projekti vjetro parka i solarne elektrane? Koji su iznosi predviđeni za ulaganja?
– Vrijednost projekta vjetroelektrane „Kostolac“ je 144 miliona eura. Evropska unija obezbjeđuje 31 milion eura bespovratno, 32,2 miliona eura izdvaja EPS, dok je zajam KfW 80 miliona eura, a grant koji daje ta banka je 1,8 miliona eura. Za solarnu elektranu „Petka“ planirana vrijednost investicije je 1,36 milijardi dinara i finansira se sredstvima EPS-a.
U okviru 28. poziva za dobijanje tehničke pomoći iz programa EU Western Balkan Investment Framework (WBIF) i sedam poziva za sufinansiranje investicionih projekata putem WBIF-a, EPS-u je dodijeljena bespovratna razvojna pomoć u ukupnom iznosu od 49,02 miliona eura za četiri projekta: revitalizaciju „Vlasinskih“ hidroelektrana 16,1 milion eura, izgradnju vjetroparka „Kostolac“ 31,2 miliona eura i izradu investiciono tehničke dokumentacije za razvoj projekata solarnih elektrana „Morava“ i „Kolubara A“ po 860.000 eura.
Za solarne elektrane „Morava“ i „Kolubara A“ uslov za konkurisanje je bio da postoji zainteresovanost ili već potpisan kreditni aranžman sa nekom od banaka iz WBIF programa (EBRD, KfW, EIB, Svjetska banka, AFD, CEB).
EPS u zaokretu ka obnovljivim izvorima radi na daljoj modernizaciji i izgradnji hidroelektrana. Koji najznačajniji projekti su u planu, u čemu je značaj revitalizacije tih projekata i kako se finansiraju?
– EPS planira da revitalizuje sve hidroelektrane koje do sada nisu revitalizovane. To su: „Bistrica“, „Đerdap 2“, „Potpeć“ i „Vlasinske“ HE. Revitalizacija HE „Potpeć“ predviđa i izgradnju novog, četvrtog agregata. Značaj revitalizacija postojećih hidroelektrana je veliki, jer se na taj način produžava radni vijek ovih objekata koji su ključni za sigurnost elektroenergetskog sistema i tranziciju ka OIE. Revitalizacija hidroelektrana finansira se putem kredita koje obezbjeđuju Evropska investiciona banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski
Intervju u cijelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA TRANZICIJA
