Auto-industrija u Srbiji: stabilan rast uz sporu tranziciju

Povodom tri decenije rada Srpske asocijacije uvoznika vozila i dijelova, razgovarali smo sa generalnim sekretarom Asocijacije Borisom Ćorovićem o ključnim promjenama koje oblikuju domaće tržište automobila.

Od rekordnog rasta prodaje novih vozila i sve izraženije dominacije SUV segmenta, preko izazova u razvoju infrastrukture za električna vozila, pa do neminovne tranzicije ka održivoj mobilnosti – ovaj intervju donosi realnu sliku sektora koji se nalazi na prekretnici između tradicionalnih pogona i budućnosti zasnovane na elektrifikaciji i novim tehnologijama.

Nedavno ste obilježili tri decenije postojanja Srpske asocijacije uvoznika vozila i dijelova. Kako danas gledate na misiju Asocijacije kroz sve ove godine i na koji način je ona doprinijela razvoju automobilske industrije u Srbiji?

– Tokom ovogodišnjeg sajma automobila imali smo priliku da se zajedno sa osnivačima vratimo u 1996. godinu, kada je nakon ukidanja sankcija ponovo uspostavljen normalan uvoz, distribucija i postprodajna podrška vozilima u tadašnjoj SRJ. Od tada do danas, Asocijacija je kontinuirano radila na tome da domaćem tržištu i kupcima obezbijedi pristup najnovijim modelima i tehnologijama koje dolaze iz evropske i svjetske auto-industrije.

Paralelno s tim, kroz saradnju sa državnim organima i partnerima, dali smo značajan doprinos unapređenju regulatornog okvira i uslova poslovanja na tržištu. Danas se ta uloga posebno vidi kroz inicijative koje zajedno sa Privrednom komorom Srbije pokrećemo u oblasti e-mobilnosti, razvoja infrastrukture i dugoročne tranzicije ka održivijem transportu.

Već tri decenije smo i suorganizatori Beogradskog sajma automobila, kroz koji industriju približavamo građanima i privredi, ali i redovno informišemo javnost o kretanjima na domaćem i evropskom tržištu. Istovremeno, kroz saradnju sa Agencijom za bezbjednost saobraćaja i Ministarstvom unutrašnjih poslova, doprinosimo širem društvenom interesu u oblasti bezbjednosti u saobraćaju, ali i edukaciji javnosti i tržišta kroz podizanje svijesti o savremenim trendovima elektrifikacije i razvoju autonomne vožnje.

Sagledano u cjelini, vjerujemo da je Asocijacija tokom ovih 30 godina opravdala svoju ulogu – kao pouzdan partner institucijama, podrška članicama i relevantan glas savremene automobilske industrije u Srbiji.

Kako ocjenjujete trenutne državne subvencije za električna vozila u Srbiji? Da li su one dovoljne da podstaknu širu primjenu i šta biste eventualno mijenjali u postojećoj regulativi?

– Državne subvencije za električna vozila u Srbiji svakako predstavljaju dobar i važan instrument, koji postoji već šest godina i daje vidljive rezultate – iako je udio električnih vozila i dalje nizak, on iz godine u godinu postepeno raste upravo zahvaljujući toj podršci. Takođe, iskustvo pokazuje da nijedna evropska država nije uspjela da značajnije omasovi e-mobilnost bez direktnih ili indirektnih podsticaja države.

Međutim, trenutni nivo subvencija u Srbiji nije dovoljan za snažniji i masovniji prelazak na električna vozila. Dodatni izazov predstavlja i diskontinuitet – kada se inicijalna sredstva potroše, dolazi do prekida, što unosi neizvjesnost i praktično zaustavlja tržište u određenim periodima. Smatramo da je ključno obezbijediti veći budžet i kontinuitet tokom cijele godine, bez prekida između ciklusa subvencionisanja.

Istovremeno, subvencije su samo jedan dio šire slike. Neophodan je integralan pristup koji podrazumijeva razvoj infrastrukture za punjenje, unapređenje zakonske regulative, uvođenje nefinansijskih podsticaja, kao i rješavanje niza operativnih pitanja koja prate svakodnevnu upotrebu električnih i hibridnih vozila.

Zato vjerujemo da je za ozbiljniji iskorak potrebno posmatrati e-mobilnost kao cjelovit sistem – gdje su subvencije važan, ali ne i jedini element tog procesa.

Kakvi su trendovi uvoza novih i polovnih vozila u prvom kvartalu ove godine u poređenju sa istim periodom prošle godine? Koji segmenti tržišta bilježe najveći rast ili pad?

– U prvom kvartalu 2026. godine bilježi se rast prodaje novih vozila u odnosu na isti period prošle godine, kako u segmentu putničkih, tako i lakih komercijalnih vozila. Kada je riječ o putničkim automobilima, prodato je oko 1.000 vozila više, što predstavlja rast od približno 15 odsto, dok je u LKV segmentu zabilježen rast od oko 20 odsto, odnosno oko 200 vozila više nego lane.

Na tržištu novih vozila i dalje dominantnu ulogu ima SUV segment, koji učestvuje sa oko 56 odsto u ukupnoj prodaji, i to kroz sve klase – od gradskih do luksuznih modela. Takođe, primjećuje se rast interesovanja za premijum brendove, koji su sve prisutniji među najprodavanijima.

Važno je istaći i oporavak tržišta lakih komercijalnih vozila, koje je tokom 2025. godine bilježilo pad usljed usporavanja privredne aktivnosti, dok se sada vraća u zonu rasta. Istovremeno, usljed aktuelnih geopolitičkih okolnosti i kretanja cijena energenata, bilježi se i povećano interesovanje za električna vozila.

U FOKUSU:

• E-mobilnost zahtijeva sinergiju tehnologije, regulative i investicija
• Ključni prioriteti i izazovi za industriju vjetroenergije
• Energetska tranzicija Poljske: Subvencije i programi ubrzali ulaganja u OIE

Sa druge strane, tržište polovnih automobila i dalje dominantno učestvuje sa oko 83 odsto ukupnog tržišta, pri čemu se u značajnom obimu uvoze i starija vozila nižih emisijskih standarda. Tokom prošle godine prvi put je registrovano oko 147.000 polovnih vozila, što predstavlja ozbiljan izazov sa aspekta zaštite životne sredine i bezbjednosti saobraćaja.

Ne dovodeći u pitanje potrebu za uvozom polovnih vozila, smatramo da bi u narednom periodu trebalo razmotriti dodatne mehanizme koji bi podstakli obnovu voznog parka, poput ograničenja starijih standarda ili uvođenja uvećanih ekoloških taksi za najveće zagađivače. Ukupno posmatrano, tržište novih vozila nastavlja trend rasta iz 2025. godine, ali i dalje funkcioniše u uslovima izražene dominacije polovnog segmenta.

Elektrifikacija je bila jedna od centralnih tema na nedavno održanoj konferenciji Asocijacije u Sava centru. Da li je Srbija trenutno spremna za veći prodor električnih vozila kada je riječ o infrastrukturi, posebno mreži punjača?

– Nažalost, prema trenutnom stanju infrastrukture, zakonodavnog okvira i pratećih mjera, Srbija još uvijek nije u potpunosti spremna za značajniji prodor električnih vozila. Pri tome, ne govorimo samo o domaćem tržištu već i o tranzitu, posebno imajući u vidu predstojeći EXPO i očekivani dolazak većeg broja posjetilaca koji će koristiti električna vozila.

Trenutno u Srbiji imamo između 220 i 250 javnih punjača, što je nedovoljno, uz dodatni problem njihove neravnomjerne raspoređenosti – većina se nalazi u većim urbanim centrima i djelimično na auto-putevima, dok su manja mjesta i regionalni pravci znatno slabije pokriveni. Ipak, važno je istaći da postoji razumijevanje nadležnih institucija i spremnost da se u narednom periodu intenzivnije radi na razvoju infrastrukture, uz jasno definisanje gdje su potrebni brzi DC, a gdje AC punjači.

Pored infrastrukture, neophodne su i izmjene regulatornog okvira, uključujući usklađivanje sa evropskim standardima, poput AFIR regulative, koja podrazumijeva naplatu punjenja po kilovat-času, za razliku od trenutne prakse obračuna po vremenu. Takođe, potrebno je uvesti i nefinansijske podsticaje – povoljnije cijene putarina i parkiranja, kao i druge mjere koje će stimulisati korišćenje vozila sa nultom emisijom.

Važan segment su i operativna rješenja, poput uvođenja zelenih registarskih tablica, ali i širi, sistemski pristup koji će povezati sve elemente – od subvencija i infrastrukture do regulative i tržišta polovnih vozila. Upravo zato smo zajedno sa Privrednom komorom Srbije pokrenuli inicijativu za izradu nacionalne strategije tranzicije ka e-mobilnosti kako bismo se ovom temom bavili integrisano i dugoročno, a ne parcijalno.

Cilj je da Srbija spremno dočeka period u kojem će dominirati vozila sa nultom emisijom CO₂, bilo da je riječ o električnim, vodoničnim ili drugim tehnologijama. Srpska asocijacija uvoznika vozila i dijelova biće pouzdan partner državnim institucijama u tom procesu, prenoseći znanja, iskustva i najbolje prakse iz Evrope kako bismo zajedno uhvatili korak sa tranzicijom ka održivoj mobilnosti.

Kako ocjenjujete tempo razvoja infrastrukture za punjenje električnih vozila u Srbiji i koje su ključne prepreke koje usporavaju njen brži razvoj?

– Trenutni tempo razvoja infrastrukture za punjenje električnih vozila u Srbiji nije dovoljan da isprati potrebe ozbiljnije tranzicije ka e-mobilnosti. Kada posmatramo broj javnih punjača na 100.000 stanovnika, Srbija se nalazi na nivou od oko tri do četiri, dok zemlje u okruženju, poput Slovenije, Hrvatske i Mađarske, imaju između devet i 15, što jasno ukazuje na potrebu za ubrzanjem.

Pozitivno je što su pokrenute određene inicijative, poput projekta pretvaranja odmorišta na auto-putevima u tzv. zelene stanice, što bi moglo znatno unaprijediti pokrivenost na ključnim saobraćajnim pravcima. Ipak, ključne prepreke i dalje ostaju u domenu regulative i njene primjene.

Posebno je važno da se Srbija u potpunosti uskladi sa AFIR regulativom Evropske komisije, koja jasno definiše standarde – od rasporeda punjača na svakih 60 kilometara na auto-putevima, preko mogućnosti plaćanja platnim karticama, do obračuna po kilovat-času. Kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, svakako ćemo morati da implementiramo ove standarde, pa je racionalno da to učinimo što prije.

Pored toga, neophodno je dosledno sprovoditi već usvojene propise, uključujući obavezu da nove stambene zgrade imaju predviđenu infrastrukturu za punjenje, kao i da benzinske stanice postepeno uvode punjače za električna vozila.

Sve u svemu, pravac je dobar i određeni koraci su već napravljeni, ali je sada ključno ubrzati dinamiku, ukloniti regulatorne barijere i sistemski pristupiti razvoju mreže. Drugim riječima – okvir postoji, iskustva postoje, samo treba odlučno da prionemo na posao.

Nedavno je održan i Beogradski sajam automobila. Šta je, po vašem mišljenju, obilježilo ovogodišnje izdanje i koje su glavne poruke koje je industrija poslala?

– Ovogodišnje izdanje Beogradskog sajma automobila i motocikala obilježila je rekordna posjećenost – za sedam dana trajanja zabilježeno je čak 137.268 posjetilaca, što predstavlja najviši nivo u posljednjih nekoliko decenija. Imajući u vidu da je u vrijeme bivše Jugoslavije sajam trajao deset dana i bilježio oko 150.000 posjeta, ovaj rezultat dodatno dobija na značaju.

Jedno od ključnih obilježja bila je i snažna prisutnost brendova iz Narodne Republike Kine – od ukupno oko 50 automobilskih brendova, čak 27 dolazi iz Kine, što jasno pokazuje njihov sve veći uticaj i na našem tržištu, u skladu sa globalnim i evropskim trendovima.

Takođe, elektrifikacija je bila dominantna tema – veliki broj izloženih modela bio je električni, hibridni ili plug-in hibridni, što nedvosmisleno potvrđuje pravac u kojem se auto-industrija kreće.

Glavna poruka ovogodišnjeg sajma jeste da se tržište ubrzano mijenja, da su nove tehnologije već sada realnost i da je neophodno da i kao tržište i kao društvo preduzmemo konkretne korake kako bismo pratili te promjene i spremno dočekali budućnost mobilnosti.

Kako vidite dalji razvoj tržišta vozila u Srbiji u narednih nekoliko godina – da li očekujete ubrzanu tranziciju ka električnim i hibridnim modelima ili će dominacija klasičnih pogona još potrajati?

– Očekujemo da će tržište vozila u Srbiji u narednim godinama bilježiti stabilan rast od oko 10 do 12 odsto godišnje, naravno, uz ogradu da ne dođe do značajnijih poremećaja na globalnom geopolitičkom i ekonomskom planu. Aktuelna kretanja cijena energenata, posebno goriva, mogu dodatno uticati na ubrzanje tranzicije ka električnim vozilima, naročito u sektoru privrede i kod kupaca iz segmenta pravnih lica.

Posebno se to može odraziti na segment lakih komercijalnih vozila, gdje elektrifikacija ima jasnu ekonomsku logiku. Ipak, ne očekujemo naglu i brzu tranziciju – dominacija klasičnih pogona, prije svega benzinskih i dizel motora, nastaviće se i u narednom periodu.

Iako će nakon 2035. godine ponuda novih vozila u Evropi biti dominantno elektrifikovana, uključujući električna, hibridna i plug-in hibridna vozila, realna slika na našem tržištu mijenjaće se sporije. Srbija je i dalje tržište u kojem dominiraju polovni automobili i taj trend će se, po svemu sudeći, zadržati i u narednih pet godina.

Drugim riječima, pravac je jasan i tranzicija je neminovna, ali će njen tempo u velikoj mjeri zavisiti od ekonomskih faktora, regulatornog okvira i strukture samog tržišta.