Dok su sve zemlje regiona osnivanjem berzi električne energije stvorile pretpostavke za regionalnu i panevropsku integraciju, Bosna i Hercegovina zaostaje u uspostavljanju organizovanog tržišta i omogućavanju integrisanja u šire tržište EU. Na panelu Energetskog samita 2024 posvećenom ovoj temi, s predstavnicima regionalnih berzi električne energije diskutovano je o njihovim iskustvima i znanjima stečenim u procesu osnivanja tržišta i njegovog funkcionisanja.
„BiH je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nema aktivno tržište i sada je vrijeme da usvoji državni zakon o električnoj energiji, kako bi omogućila pokretanje vlastitog dan-unaprijed tržišta i spajanje sa regionalnim berzama“, rekla je Francesca Hsie, direktorica USAID odjela za energetsku infrastrukturu za region Evrope i Evroazije, naglašavajući da organizovana veleprodajna tržišta električne energije integrisana sa panevropskim, pružaju priliku zemljama da privuku nove investicije, posebno iz oblasti obnovljive energije, podstaknu tranziciju na čistu energiju i ojačaju energetsku sigurnost i otpornost.
Pročitajte još:
- RASPISAN TENDER ZA REMONT AGREGATA U HE „JAJCE I“
- BIH ZAOSTAJE U OBLASTI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE NA PUTU KA EU
- BIH UČI IZ ISKUSTVA BEČKE PROIZVODNJE VODONIKA
Posljednja tema ovogodišnjeg Samita bila je posvećena pitanju raspoloživosti kapaciteta za povezivanje obnovljivih izvora energije, s kojim se u određenoj mjeri susreću sve zemlje regiona jer, razvoj proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore dostiže nivo koji uzrokuje pojavu lokalnih zagušenja u prijenosnim i distributivnim sistemima. Stoga je fokus diskusije bio na razmijeni informacija i procjeni rada elektroenergetskog sistema u uslovima povećanog broja zahtjeva za priključenje obnovljivih izvora u prijenosnu i distributivnu mrežu u BiH i regiji, te regulatornom okviru u vezi s troškovima povezivanja i povećanjem kapaciteta mreže kao i o mogućnostima njegovog unapređenja.
Panelisti su ukazali na činjenicu da su razmišljanja o zelenoj energiji najčešće u kontekstu vjetroturbina i solarnih panela, pri čemu su promišljanja o dalekovodima, kontrolnim centrima ili transformatorima kao relevantnim uslovima, rijetkost.
Postojeće distributivne mreže pojedinih operatora distributivnog sistema se u velikoj mjeri razlikuju po nivou opremljenosti, kadrovskoj osposobljenosti i investicionim kapacitetima, mada ni najbolji među njima nemaju zadovoljavajuće resurse. Operatori distributivnog sistema se nalaze u istorijskom procesu potpune transformacije svojih operativnih i poslovnih modela, i oni sami ne mogu iznijeti tu tranziciju. Potrebna je široka podrška, jer su investicioni, kadrovski i tehnički zahtjevi izuzetno veliki. Zbog toga se planiranje distributivnih sistema mora podići najmanje na nivo na kome je sada planiranje prijenosnih sistema, i razvoj mreže mora uvijek da bude barem jedan korak ispred razvoja proizvodnje i potrošnje, rečeno je tokom panela o temi „Usklađivanje razvoja mrežnih kapaciteta i distribuirane proizvodnje“, u kojem je učestvovao Džemo Borovina, rukovodilac Sektora za pristup mreži, upravljanje i mjerenje EPBiH.
Izvor: EPBiH