ENERGETSKI PORTAL

Bogate zemlje naučile lekciju – pokušavaju da oporave svoja ušća

Foto-ilustracija: Unsplash (kazuend)

Ljudi su oduvijek naseljavali obale rijeka koje su vitalne za našu egzistenciju, no čini se da ljudska intervencija u zadnje tri decenije polako uzima svoj danak.

Stručnjaci sa Univerziteta Inha u Južnoj Koreji otkrili su da je u proteklih 35 godina najmanje 100.000 hektara zemlje oko ušća širom svijeta pretvoreno u urbano ili poljoprivredno zemljište. Rezultati njihovog istraživanja objavljeni su u naučnom žurnalu Earth’s Future.

Izgradnja brana i melioracija zemljišta na ušćima imaju dalekosežne posljedice po vodne i kopnene ekosisteme, smanjuju zaštitu obale od oluja, utiču na kvalitet vode i dovode do poplava, tvrde naučnici.

Studija je pokazala da je melioracija zemljišta, koja može uključivati njegovo isušivanje ili dodavanje sedimenta za potrebe izgradnje, činila 20 odsto gubitka površina ušća, dok su ljudi globalno izmijenili 44 odsto ušća branama i/ili melioracijom.

Pročitajte još:

Rekučtivacija ušća Kjantang u Kini je već uzela svoj danak izazivajući ozbiljne poplave u obližnjim gradovima. Zemlju je to koštalo u prosjeku četiri milijarde američkih dolara godišnje u zadnjih 50 godina.

Bogate zemlje pokušavaju da se oporave

Ušća predstavljaju mjesta na kojima se slatka riječna voda miješa sa slanom okeanskom i kao takva predstavljaju svojevrsne ekosisteme. Ipak, kako smo u prvi plan stavili činjenicu da ušća predstavljaju čvorišta za transport i pogodno mjesto za urbanizaciju, a ne i to da predstavljaju važna staništa divljih vrsta, čini se da smo u proteklih nekoliko decenija zaboravili da ih sačuvamo ekološki zdravim.

Zbog toga mnoge razvijene zemlje, kao što su Holandija i Njemačka, sada pokušavaju da obnove svoja degradirana ušća uklanjanjem brana u vitalne funkcije ekosistema.

Ove zemlje već su izgubile velike površine svojih ušća te stoga mogu poslužiti  kao svojevrsno upozorenje zemljama u razvoju da, osim ekonomske koristi, prilikom modifikacije ušća vode računa i o zaštiti životne sredine, rekao je Guan-hong Li, geonaučnik sa Univerziteta Inha u Južnoj Koreji koji je vodio studiju.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti