Energetski samit 2024: Električna energija najteže pogođena industrija u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (l-s)

Od 1. januara 2026. godine sav uvoz aluminijuma, čelika, gvožđa, đubriva, električne energije, vodonika ili cementa u EU biće podložan Uredbi EU o mehanizmu za prilagođavanje granice ugljenika (CBAM) uz kazne (penale) za nepoštivanje, poručeno je sa prvog panela Energetskog samita 2024 u Neumu.

„Analiza projekta EU4Energy pokazala je da je električna energija najteže pogođena industrija u BiH. BiH može izbjeći CBAM za izvoz električne energije, ne i za druge proizvode, do 2030. godine ako uvede ETS-a (Sistem trgovanja emisija) u BiH, jer se troškovi ugljenika plaćeni u zemlji odbijaju od CBAM-a“, precizirano je na panelu na kojem je razgovarano CBAM-u, kako se kompanije pripremaju za CBAM, te da li su kreatori politike preduzeli potrebne mjere da izbjegnu CBAM za energetski sektor.

Stefano Ellero, direktor odjela za saradnju Delegacije Evropske unije u BiH i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH održao je pozdravni govor, nakon kojeg su uvodne prezentacije imali Admir Softić, pomoćnik ministra, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i William L’Heude, zamjenik šefa za klimatski odjel Ministarstva ekonomije i finansija Francuske, ispred projekta EU4Energy.

„Mehanizam EU-a za prilagođavanje ugljenika na granicama (CBAM) postupno će uvesti cijenu ugljenika na uvoz aluminija, željeza i čelika, cementa, đubriva, električne energije i vodonika u EU od 1. januara 2026. godine. Iako to predstavlja izazov za aktere u BiH, jer će nametnuti dodatne administrativne i finansijske troškove za pokrivene sektore, CBAM takođe predstavlja priliku jer potiče dekarbonizaciju industrije i proizvodnju električne energije. Današnji panel pokazao je da su vlasti u BiH i proizvođači aktivno uključeni u pripremu strategije odgovora u skladu s klimatskim obavezama BiH i evropskim težnjama, uključujući pokretanje praćenja, izvještavanja i verifikacije emisija (MRV) za ETS kao prvi korak prema uspostavljanu sistema EU ETS sistrema“, istakao je L’Heude.

Foto-ilustracija: Pixabay ( eretmari)

Pored pomoćnika ministra Softića, u panelu su učestvovali i Ajla Mehinović, rukovodilac odjela za tržišno snabdijevanje Elektroprivrede BiH, Almir Bajtarević, menadžer upravljanja kvalitetom i životnok sredinom Heidelberg Materials Cement BiH, (Tvornica Cementa Kakanj d.d.), te Envera Garić, direktorica odjela za poboljšanje kvaliteta, AL-BoWiDo d.o.o.

Na drugom panelu predstavnici bankarskog sektora razgovarali su o dostupnim opcijama finansiranja za provođenje energetske tranzicije koja za državu ima ogroman finansijski uticaj.

Poseban akcenat je stavljen na ESG (okolinu, društvo, upravljanje) model poslovanja koji će transformisati bankarski sektor na način da osigura da banke pravilno utvrđuju, upravljaju, mjere i kontrolišu aktivnosti i rizike koje ESG donosi sa sobom.

Pročitajte još:

„Banke će pomoći u ESG tranziciji stavljajući fokus na tzv. zeleno finansiranje kroz širenje ponude zelenih finansijskih proizvoda i uvođenje zelenog poslovanja što će biti ključni koraci u narednom periodu. Tu su, naravno, povoljnije kamatne stope, namjenske kreditne linije te posebno razvijeni proizvodi u duhu ESG-a. NLB Banka je već započela ESG tranziciju kroz finansiranje obnovljive energije i energetske efikasnosti, razvojem posebnih proizvoda iz posebnih kreditnih linija“, istakla je tokom panela Lidija Žigić, predsjednica Uprave NLB Banke Sarajevo koja je jedan od komercijalnih partnera Energetskog samita 2024 u Neumu.

Nakon pozdravnog obraćanja Karla Wurstera, direktora USAID Kancelarije za ekonomski razvoj, uvodničarka u panel bila je guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović, a panelisti predsjednik Upravnog odbora ProCredit Banka Almir Salkanović, službenik za razvoj SEE projekata Woodburn Capital Partners Gabrijel Dužnović, te regionalna direktorica Finance in Motion Mejra Juzbašić.

Panelisti su se osvrnuli i na porast ulaganja privatnog kapitala u posljednjoj deceniji kao i na ulogu koju mogu imati ugovori o kupovini električne energije u podržavanju finansiranja banaka i privatnog kapitala, pružajući dugoročno investicijsko rješenje koje olakšava uticaj na finansiranje javne infrastrukture i pomaže u postizanju ciljeva Zelenog dogovora.

Izvor:  Capital.ba

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti