Tundre su hladni krajevi svijeta, biomi s kratkom vegetacijom, nižim drvećem, izuzetno niskim temperaturama, koji pokrivaju velike dijelove sjeverne Rusije, Skandinavije, Kanade, Aljaske, kao i obale Grenlanda.
Takođe se mogu naći i na visokim planinama poput Alpa, Kordiljera i Himalaja, gdje se nazivaju alpske tundre. Najveći kontinuirani prostor tundre na svijetu ipak je na teritoriji Rusije, protežući se od zapadnog dijela Sibira do obale Pacifika.
Tundre, iako često slabije naseljeni prostori s različitim pejzažima, zapravo igraju ključnu ulogu u klimatskim promjenama jer njihovo tlo sadrži velike količine ugljenika u obliku organskog materijala, kao što je treset.
Zbog niskih temperatura i permafrosta – zaleđenog tla čija je temperatura stalno ispod nule, dolazi do vrlo sporog razlaganja, što omogućava tundrama da funkcionišu kao velika skladišta ugljenika, sprječavajući njegovo oslobađanje u atmosferu.
Pročitajte još:
- U PODRUČJU USK 100.000 TONA NEISKORIŠTENE BIOMASE
- PRIJEDLOGOM ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE UNAPRIJEĐENO OČUVANJE DIVLJIH VRSTA
- ZAGAĐIVAČI ĆE UBUDUĆE MORATI DA PLATE ČIŠĆENJE ZEMLJIŠTA
Međutim, sa globalnim zagrijavanjem, ovaj permafrost počinje da se topi, što može dovesti do oslobađanja velikih količina metana i CO2, čime se pogoršava efekat staklene bašte. Promjene, osim što su opasne za planetu i ljude, takođe utiču na životinje koje migriraju kroz tundre, kao i na lokalne zajednice koje zavise o ovim ekosistemima.
Da bi bolje razumjeli kako se tundre mijenjaju sa globalnim zagrijavanjem, grupa naučnika s Univerziteta Umea iz Švedske koristila je otvorene komore – male staklenike postavljene direktno na tundru. Ove komore blokiraju vjetar i zadržavaju toplotu, imitirajući efekte zagrijavanja. Rezultati pokazuju da se, pod uticajem zagrijavanja, temperatura povećava za oko 1,4 stepena Celzijusa, a temperatura tla za 0,4 stepena, uz smanjenje vlage u tlu. Ove promjene uzrokuju da tundra oslobađa više ugljenika iz tla zbog povećane aktivnosti mikroba koji razgrađuju organski materijal.
Eksperimenti su otkrili i da su efekti zagrijavanja dugotrajni i mogu se nastaviti i nakon što se promjene temperature stabilizuju. Ono što je tim naučnika saznao jeste i da je ovom procesu potrebno manje vremena da se odigra od očekivanog.
Energetski portal
