Prošlo je tačno 38 godina otkako je svijet potresla jedna od najgorih nuklearnih katastrofa u istoriji – Černobilj.
26. april služi kao dan kada se prisjećamo ovog nemilog događaja i štetnosti nuklearne energije, ali i dan kada slavimo obnovljive izvore energije kao jedino rješenje za klimatsku krizu i rastuće potrebe za električnom energijom.
Srbija se danas može pohvaliti sa velikim brojem solarnih elektrana, osam operativnih vjetroparkova i hidroelektranama koje pokrivaju oko 80 odsto ukupnog obnovljivog kapaciteta.
Obnovljivi izvori energije su ključni faktor u energetskoj tranziciji. U Srbiji su prošle godine činili 36 odsto proizvodnje električne energije što ju je svrstalo na listu vodećih evropskih država po energiji dobijenoj iz obnovljivih izvora, piše udruženje OIE Srbija.
Biomasa takođe ima značajan potencijal, dok se geotermalna energija i zeleni vodonik ističu kao perspektivne energije budućnosti.
2021. godine je u Srbiji usvojen Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije. Ovaj sveobuhvatan zakon stvara povoljno pravno okruženje i stimuliše investicije u čiste izvore energije. Dodatne promjene zakona iz 2023. omogućile su organizovanje prvih aukcija za OIE projekte.
Broj prozumjera se gotovo četvorostruko povjećao tokom posljednje godine, a na konferenciji udruženja OIE Srbija pod nazivom „OIE SRBIJA 2024″ koja će se održati 23. i 24. septembra u Vrdniku, prozjumeri će biti jedna od glavnih tema.
Pročitajte još:
- NAKON 130 GODINA RADA ZATVOREN POGON KOKSARE U ZENICI
- POTREBNO PODIĆI SVIJEST GRAĐANA O ENERGETSKOJ EFIKASNOSTI
- EU: POZICIJA SOLARNE ENERGIJE U NACIONALNIM ENERGETSKIM I KLIMATSKIM PLANOVIMA
Ubrzana energetska tranzicija ključna je za ublažavanje klimatske krize
Kako bismo se efikasno izborili sa sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, važno je kontinuirano sprovoditi energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima energije.
Iako za proizodnju električne energije u Srbiji još uvijek dominiraju fosilna goriva, sve su zastupljenija ulaganja u OIE Sektor, posebno u solarne i vjetroelektrane. Tome je doprinjeo i trogodišnji plan aukcija za period od 2023. do 2025. godine, a prve aukcije održane 2023. godine privukle su brojne projekte.
I naši susjedi neumorno rade na implementaciji obnovljivih izvora energije kako bi postigli ciljeve za 2030. godinu. Prema izvještaju udruženja OIE HR, Hrvatska bi do 2030. godine mogla imati 2.000 MW instaliranih vjetroelektrana i 2.000 MW solarnih elektrana. Veliki potencijal za Hrvatsku predstavljaju i plutajuće solarne i vjetroelektrane koje bi zemlji mogle da donesu još 25 GW zelene energije.
U Crnoj Gori je 24. aprila počeo ESG Adria Samit u Tivtu pod sloganom “Djeluj sada za održivo sutra” koji kao jednu od centralnih tema ima energetsku tranziciju.
Na panelu pod nazivom „Šanse i izazovi za investiranje u obnovljive izvore“, govorio je izvršni direktor EPCG, Ivan Bulatović. On se osvrnuo na strateške planove Elektroprivrede Crne Gore za tranziciju ka obnovljivim izvorima i naglasio da se svi projekti u investicionom planu EPCG u budućnosti, vrijedni više stotina miliona eura, odnose na obnovljive izvore energije, stoji u saopštenju EPCG.
Energetski portal
