Ulaganje u održivo upravljanje OIE

Zelenu tranziciju energetskog sektora Bosna i Hercegovina će postići kroz povećanje obnovljivih izvora energije, unapređenje elektroenergetskih mreža i energetskih skladišta, promovisanje goriva sa nultom emisijom ugljen-dioksida i postepenim ukidanjem fosilnih goriva.

Cilj je da se sektor transformiše u održiv, efikasan i inkluzivan sistem, koji je prilagođen i otporan na klimatske promjene, uz značajno povećanje energetske efikasnosti i poštovanje načela pravedne tranzicije. O podršci Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), izazovima koje donosi energetska tranzicija i planovima razgovarali smo sa Milenom Popović Martinelli, pomoćnicom direktora u Sektoru za implementaciju klimatskih politika – Zapadni Balkan.

Koje izazove zelene tranzicije prepoznajete i kako EBRD podržava napore Bosne i Hercegovine u ovoj tranziciji?

Jedan od ključnih prioriteta EBRD-a u Bosni i Hercegovini je podrška ubrzanju energetske tranzicije uz obezbjeđenje energetske sigurnosti, podsticanje ekonomskog rasta i socijalnog razvoja. EBRD je angažovan u mnogim složenim aspektima dekarbonizacije. Ulažemo u obnovljive izvore energije i u martu ove godine smo podržali projekat Pupin, vjetropark od 94,4 MW. Pupin je druga faza razvoja vjetroparka Kovačica (koji smo takođe sufinansirali još 2017. godine) i prvi je koji je dostigao finansijsko zatvaranje među ponuđačima na prvim aukcijama za dodjelu tržišnih premija. Podržavamo i rekonstrukciju Vlasinskih hidroelektrana, s ciljem produženja korisnog vijeka i povećanja instaliranog kapaciteta, što je značajno kako za snabdijevanje, tako i za balansiranje obnovljive energije u zemlji.

Prepoznajemo da je energetski sektor pogođen klimatskim promjenama i podržavamo naše klijente u usklađivanju poslovnih modela i operacija sa načelima niskougljeničnog i klimatski otpornog razvoja. Prepoznajući ulogu EPS-a u naporima Bosne i Hercegovine da se dekarbonizuje, EBRD pruža podršku preduzeću u razvoju akcionog plana za dekarbonizaciju u skladu sa nacionalnim zelenim ambicijama, kao i procjeni uticaja koje klimatske promjene mogu imati na poslovanje.

Pored toga, kroz naše inicijative za pravednu tranziciju, podržavamo Vladu u razumijevanju uticaja energetske tranzicije na najpogođenije regione i zajednice. Radimo na identifikovanju i prioritizaciji specifičnih intervencija, kako bi se osiguralo da tranzicija bude pravedna i inkluzivna.

U FOKUSU:

• MARIBOR – CENTAR PRIMJENE CIRKULARNE EKONOMIJE
• SOLARNA ENERGIJA U SRBIJI I ZEMLJAMA REGIONA
• NA PUTU ENERGETSKE TRANZICIJE

Koliko su investitori zainteresovani za ulaganja u obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini?

Tržište obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini pokazalo se kao vrlo konkurentno i investitori prepoznaju potencijal. Adekvatan regulatorni okvir, sa jasno definisanim planom i ciljevima, preduslov je za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. Tržište je demonstriralo da ispunjava ključne uslove tokom aukcija za dodjelu tržišnih premija, gdje su ponude za električnu energiju iz vjetroelektrana značajno premašile raspoloživu kvotu, pri čemu su ponude bile konkurentne i znatno ispod maksimalne cijene. Sa trogodišnjim planom Bosne i Hercegovine da dodijeli 1.300 MW kapaciteta na aukcijama i ciljem da do 2030. godine dostigne 45 odsto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, očekujemo da će mnogi primijeniti nove investicije na tržištu.

Da li postoje i drugi aspekti tranzicije za koje smatrate da su značajni, kojima će EBRD posvetiti posebnu pažnju u narednom periodu?

Proizvodnja obnovljive energije je ključna za dekarbonizaciju energetskog sektora, ali uspješna tranzicija zahtijeva holistički pristup usmjeravanjem i na druge prioritetne oblasti. Postoji koncenzus da je pitanje mogućih ušteda energije tj. energetske efikasnosti potrebno hitno adresirati. Ovo se vidi i kroz implementaciju projekata energetske efikasnosti u javnim i stambenim zgradama.

EBRD se izdvaja kao međunarodna finansijska institucija koja poklanja posebnu pažnju energetskoj sanaciji stambenih (više porodičnih) zgrada, uključujući i zgrade sa najlošijim energetskim performansama. U saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike pripremamo Javni ESCO projekat, koji predstavlja inovativni model sa značajnim uticajem i obuhvatom, mjerenim u milionima, a ne hiljadama kvadratnih metara. U okviru prvog javnog poziva za sprovođenje projekta, energetska sanacija će obuhvatiti do 1,1 milion kvadratnih metara u stambenim zgradama koje su priključene na daljinsko grijanje u 14 gradova Bosne i Hercegovine. Javni ESCO projekat će omogućiti istovremeno sprovođenje mjera energetske efikasnosti u energetski najneefikasnijim stambenim zgradama širom zemlje i poslužiće kao osnova za prelazak sa paušalne naplate na naplatu po potrošnji toplotne energije. To će doprinijeti značajnoj uštedi energije i smanjenju emisija i zagađenja, čime će se poboljšati kvalitet vazduha u brojnim lokalnim samoupravama u Bosni i Hercegovini.

Kakvu pomoć i podršku pruža EBRD u pripremi i sprovođenju aukcija za solarne i vjetroelektrane?

EBRD je uz podršku Švajcarskog državnog sekretarijata za ekonomske poslove imala značajnu ulogu u sprovođenju aukcija za dodjelu tržišnih premija. Podržali smo Ministarstvo rudarstva i energetike Bosne i Hercegovine u sprovođenju konkurentnih nabavki za projekte obnovljive energije i regulatornoj reformi u energetskom sektoru kako bismo olakšali uvođenje aukcija, što je kulminiralo uspješnom dodjelom 400 MW vjetro kapaciteta i 25 MW solarnih kapaciteta u ljeto 2023. godine. Prve aukcije za dodjelu tržišnih premija po modelu dvostranog ugovora o razlici u cijeni će pomoći u razvoju preko 700 MW novih zelenih energetskih kapaciteta u Bosni i Hercegovini. Aukcije su sprovedene u skladu sa najboljom evropskom praksom. Prelazak na tržišne premije omogućava bolje upravljanje troškovima i sveobuhvatnu veću korist za cjelokupni energetski sistem. Što se tiče sljedećeg kruga aukcija, možemo očekivati da će kapaciteti biti određeni u skladu sa trogodišnjim planom koji definiše kvotu od 300 MW za vjetroelektrane i 100 MW za solarne elektrane.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski