Nekoliko fenomena posebno utiče na stvaranje vremenskih neprilika u dijelovima svijeta kao što su Azija i Afrika. Jedan od njih, El Ninjo, fenomen je o kojem se posljednjih godina često govori. On se javlja u tropskom Pacifiku i predstavlja toplije površinske temperature vode od onih uobičajenih za centralni i istočni dio ovog okeana. Drugi fenomen, poznat kao Indian Ocean Dipole (IOD), sličnih karakteristika kao i prethodni, javlja se u Indijskom okeanu i predstavlja promjene temperature površine vode na ističnom i zapadnom dijelu ovog okeana. U zavisnosti od toga koji dio okeana je topliji od drugog, dolazi do različitih vremenskih neprilika u određenim dijelovima svijeta. Uz ove pojave treba dodati, kako se navodi na sajtu Svjetske meteorološke organizacije (WMO), i višak energije koji je zarobljen u atmosferi i okeanu usljed ljudski izazvanih gasova staklene bašte.
Sve pomenuto izaziva određene više ili manje intenzivne promjene u klimatskim uslovima, kao što su suše, poplave i visoke temperature.
Prema podacima WMO, Azija je u 2023. godini bila region koji je najviše pogođen vremenskim katastrofama, a to se nastavlja i u ovoj godini. Kako se navodi, Azija se zagrijava brže od globalnog prosjeka na način da se trend zagrijavanja gotovo udvostručio od perioda 1961. do 1990. godine. Projekcije Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), pokazuju da će u oblastima sa toplotnim talasima u Indiji, doći do povećanja za oko dva toplotna talasa godišnje, a i njihovo trajanje će se produžiti za 12 do 18 dana do 2060. godine.
Pročitajte još:
- EVROPA U 2023. GODINI – TOPLOTNI TALASI I JAKE POPLAVE
- SUŠA DOVELA DO NACIONALNE KATASTROFE U ZIMBABVEU
- GLOBALNO ZAGRIJAVANJE: TUNDRE PRIJETE DA OSLOBODE USKLADIŠTENI CO2?
Kao još jedan primjer ekstremnih vremenskih dešavanja mogu da se navedu Ujedinjeni Arapski Emirati, za koje je uobičajena vruća i sušna pustinjska klima. Ipak, nedavno je ovo područje pogođeno poplavama, koje su dospjele na naslovne strane vijesti širom svijeta. Kako se navodi, količina padavina koja inače padne za nekoliko godina, sada je pala za svega nekoliko dana.
Kada je riječ o 2023. godini, u Aziji je zabilježeno ukupno 79 katastrofa koje su povezane sa hidrometeorološkim opasnostima. Od tog broja, preko 80 odsto je bilo u vezi sa poplavama i olujama, što je dovelo do stradanja ljudi, a devet miliona ljudi je dodatno direktno pogođeno ovim dešavanjima.
S obzirom na to da se ovakvi trendovi nastavljaju, sa projekcijama pogoršanja u smislu učestalosti i intenziteta, kao jedno od važnih rješenja postavljaju se rana upozorenja. U odnosu na to, pokrenuta je Inicijativa ranih upozorenja za sve (eng Early Warnings for All), koju predvode WMO i Kancelarija Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR), uz podršku drugih partnera. Objavljen je i Akcioni plan za period 2023-2027 (eng Executive Action Plan 2023-2027), koji poziva na ulaganje u iznosu od 3,1 milijardu američkih dolara tokom pet godina kako bi se jačalo znanje i upravljanje rizicima od katastrofa, zatim posmatranje i predviđanje, kao i jačanje komunikacije o upozorenjima. Na kraju, tu je i spremnost i sposobnost za reagovanje.
Sistemi ranog upozorenja, kao što sam naziv kaže, upozoravaju ljude na nadolazeće oluje, poplave ili suše, čime se značajno smanjuju ekonomske štete, ali i ono najvažnije – spašavaju se životi.
Katarina Vuinac
