Iza nas su natprosječno topli januar i februar, a visoke temperature su se nastavile i u martu. Ratari se uveliko pripremaju za proljetnu sjetvu. Ima li dovoljno sjemena, kako kulture pripremiti na vremenske nepogode, treba li u sjetvu krenuti ranije, neka su od pitanja koja smo postavili stručnjacima u našoj regiji.
Zadnjih nekoliko godina vrlo veliki broj ratara, posebno ozbiljnijih proizvođača, sjeme kupi još u jesen jer se žele osigurati hibridima i sortama koje su njima zanimljive. Dipl. ing. agr. Siniša Hrgović kaže kako sjemena ima dovoljno. Smatra kako nema problema za bilo koju od kultura te da na tržištu eventualno nedostaje hibrida ili sorti koje se više traže, a što je varijabilno, od lokacije do lokacije te da dosta toga određuju i klimatski uvjeti, područja sa više i manje kiše.
Kako agrotehnikom do otpornosti?
Hrgović kazuje da su najzastupljeniji hibridi oni od srednje rane i srednje kasne vegetacije. Manje se siju rani i kasni. Također, ovisi i o namjeni, je li kukuruz u zrnu ili za silažu. Također, od istoka do zapada zna biti razlike u trajanju vegetacije pa je onda izbor pogotovo kod soje značajno različit jer kasnije sorte soje na zapadu teško mogu dozrijeti što dovodi do velikih troškova sušenja i riskantnija je proizvodnja.
Kada je riječ o hibridima otpornijim na oluje, vjetrove, kaže da razmjere prošlogodišnje nepogode ne pamti u Hrvatskoj.
Ističe da puno toga i u agrotehnici može povećati otpornost na ovaj oblik nepogode. Na primjer, pojedini herbicidi u određenim fazama razvoja mogu utjecati na slabljenje stijenke stabljike, što dovodi do određenih fizioloških promjena pa one budu osjetljivije. Svaki segment u agrotehnici može biti jedna karika u smislu ili lošije ili bolje otpornosti na polijeganje.
Kaže kako je na tržištu sve više biostimulatora koji također imaju funkciju ojačati snagu korijena. “Čim imate čvršći i snažniji korijen, automatski imate i čvršće noge i puno je veća šansa da će biljka izdržati takav nalet nepogode. Međutim, kada imate usjev u određenoj fazi gdje je, na primjer, glava suncokreta već teška ili je kukuruz dosegao visinu i ima klipove, dakle težinu uvjetovanu elementima prinosa, onda je izdržljivost na vjetar od 90 do 100 km/h umanjena”, pojašnjava upozorivši da takvu situaciju i velike štete možemo očekivati u određenim godinama i dijelovima vegetacije, najčešće u 7. i 8. mjesecu.
Govoreći o agrotehnici, ističe da postoje herbicidi koji imaju svoje vrijeme primjene, u određenoj fazi razvoja, konkretno kod kukuruza, u fazi dva ili tri lista.
“Neki poljoprivrednici o tome ne vode računa ili idu riskiraju kako bi pojačali funkcionalnost određenog herbicida. Također, koriste jeftina sredstva koja imaju konaktno djelovanje, ujedno fiziološko loše ili negativno djelovanje u toj fazi, konkretno korijen kukuruza koji služi kao nosač i stabilizator biljke koja treba istrpjeti eventualne nepogode, jači vjetar ili oluju”, precizira pojasnivši kako na taj način smanje ili unište dio korijenja koji u slučaju ne samo jakog nego i jačeg vjetra može dovesti do polijeganja usjeva.
Riskirati s ranom sjetvom?
Komentira da će ovogodišnja sjetva sigurno krenuti nešto ranije jer se rok zbog klimatskih promjena svake godine sve više spušta. Kaže da gledajući fiziološke potrebe biljke, ako je temperatura tla dovoljno visoka za sjetvu, već u martu možemo sijati i suncokret i kukuruz, a neki krenu i sa sojom.
“No, taj si rizik ne bih priuštio jer kod kukuruza, i ako dođe do nepogoda, snađete se za sjeme, možete ga presijati, ali kod soje ako se promijeni situacija u tlu, dolazi do znatnog gubljenja energije klijanja i kompletan usjev može propasti”, napominje dodajući da se zadnjih nekoliko godina dolazi do pojave hladnog udara u četvrtom mjesecu pa temperatura bude značajno niža od prosječne, ispod 5 ili 6 Celzijevih stepeni. Tada usjev trpi, a što duže takav proces traje veća je šansa da će se morati presijati ili ponovno sijati.
“Postoje hibridi tolerantni na nešto niže temperature, ali se ipak treba savjetovati sa sjemenarima. Ulaziti u sjetvu kukuruza sredinom trećeg mjeseca u značajnom postotku predstavlja veliki rizik”, ponavlja Hrgović.
Još jedan važan uvjet za dobar razvoj biljke je vlaga u tlu. Ako postoji nedostatak, sjeme se nešto dublje posije. U slučaju da se ide u ranu, pliću sjetvu pa se taj sloj zemlje brže i ohladi i ugrije, može doći do velikih problema. Oni koji imaju veću površinu trebaju ranije krenuti s otpornijim hibridima, ali ipak ne pretjerivati, savjetuje ovaj stručnjak.
“Ako budu dobri uvjeti, proizvođači koji ranije siju bi mogli reći da su ispali pametniji jer duža vegetacija može potencijalno dati veći broj listova i bolju rodnost. Mogu se izbjeći i eventualno loši uvjeti u vrijeme cvatnje u 6. i 7. mjesecu. No, rana sjetva i dalje predstavlja rizik”, ističe te podsjeća da je optimalno sijati u dosadašnjim kalendarskim rokovima koji se temelje na višegodišnjim procjenama. Takvi usjevi puno ranije niču, imaju puno bolji početni porast, u boljoj su kondiciji u odnosu na one koji se ne siju u optimalnim uvjetima.
Pročitajte još:
- POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČI I PRERAĐIVAČI DOBILI POMOĆ VLADE MAĐARSKE
- NA PARCELAMA KOD GRADIŠKE POSTAVLJENI UREĐAJI ZA PAMETNO NAVODNJAVANJE
- VLADA KS: ZA PODSTICAJE POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI 10 MILIONA KM
U Srbiji suzbijanja glodara skuplje od cijene sjemena
Kakva je situacija u susjednoj Srbiji, ispričao nam je dr. Goran Bekavac s Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad. On misli da su farmeri, ne samo u regiji, nego u cijeloj Evropi pažljivo osluškivali eho tržišta te na temelju prošlogodišnje loše žetve sjeme nabavili još u decembru, januaru.
“Nekada bi ljudi zakačili sijačicu za traktor, krenuli na svoju njivu, svratili u poljoprivrednu ljekarnu, kupili sjeme i otišli sijati. Odavno to više nije tako jer se i sama meteorološka situacija promijenila. Sjetva se mora ranije planirati, više ne vrijedi da je važno samo posijati nego i što će se posijati”, komentira Bekavac dodajući da se kreiranjem novih hibrida poljoprivreda transformira od pasivne u dinamičnu industrijsku granu.
Kao najveći trošak proljetne sjetve u Srbiji on vidi trošak suzbijanja glodara na poljima. “Jedan mi kolega kaže da će troškovi suzbijanja glodara biti veći nego troškovi za sjeme. Isti problem je u cijeloj regiji”, kaže naglasivši da je više razloga za ovu pojavu. Jedan od njih je odsustvo predatora koji drže nivo poljskih miševa na razumnom nivou. Suhe i tople zime vidi kao glavni razlog.
“Kada je zima vlažna i imate puno prizemne vlage, glodari često obolijevaju od kojekakvih bolesti pa se i na taj način smanji brojnost. To je nažalost izostalo zadnjih nekoliko godina”, podsjeća.
Traže se tri kategorije hibrida
Kaže kako je prošla godina napravila dubok trag u promjeni asortimana hibrida u regiji, a nakon oluja koje su pogodile i Hrvatsku i Srbiju te uzrokovale ogromnu štetu. Izdvaja posebnu kategoriju hibrida koji su pokazali dobru otpornost na olujni vjetar. Sličnu situaciju očekuje i ovu godinu, a s obzirom na nadprosječne temperature od početka godine.
“Sigurno će se tražiti tri grupe hibrida iz našeg asortimana, oni koji su otporni na sušu i visoke temperature te hibridi koji nisu prošle godine polegli, koje olujni vjetar nije srušio”, prognozira Bekavac. Otkriva da su u Srbiji vrlo traženi i ultra hibridi otporni na herbicid Focus Ultra koji se sve više koristi u suzbijanju divljeg sirka.
Naglasio je i da oni koji su pokazali otpornost na sušu i visoke temperature, imaju i veliku tolerantnost na akumulaciju mikotoksina.
I ovaj stručnjak smatra da bi sjetva mogla biti nešto ranija te da treba biti spreman da ukoliko se početkom travnja temperature ustale na 10°C, krene s njom.
“Prije aprila ne bih preporučio da se ide u sjetvu, bez ozbira na sve. Čuo sam da ima onih koji su sijali početkom marta. Ako im uspije, bit će to iznimka, ne pravilo. I dalje insistiramo na rokovima od prve sedmice u aprilu do 20. aprila, a što se temelji na višegodišnjim podacima”, zaključio je.
U BiH troškovi sjetve oko 2.000 KM/ha
U Bosni i Hercegovini ne očekuju veće poremećaje kada je riječ o nabavci sjemena za proljetne kulture, kaže prof. dr. Hamdija Čivić, s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Troškovi bi, pak, mogli biti niži u odnosu na prethodne, krizne godine. Prema računici profesora Čivića, troškovi sjetve kukuruza po hektaru u BiH bi bili oko 1.500 do 2.000 KM, ovisno o području uzgoja, a ako se u njih ubroji i berba, onda su iznad 2.000 KM.
“Prosječni troškovi za pripremu zemljišta, oranje, je oko 300 KM po hektaru, tanjuranje oko 150 KM, također i sjetva 150 KM, prskanje herbicidima 150 KM. Troškovi za nešto kvalitetnije hibride je također oko 150 KM, a što ovisi o gustoći sjetve, je li za zrno, silažu, u kojim agro – ekološkim uvjetima raste i koja je FAO grupa zrenja. Troškovi gnojiva su najveći, oko 600 KM”, precizirao je.
Mogu se javiti mrazevi
Čivić također upozorava da se prilikom odabira datuma sjetve svakako treba pridržavati agroekoloških optimalnih rokova. Za područje BiH ona počinje 15. do 20. aprila te traje do 1. maja. “Istina je da smo svjedoci ekstremno toplog vremena ove godine u odnosu na prošlogodišnje prosjeke i moguće je da sjetva krene ranije, ali to sa sobom nosi izvjesne rizike. Nije isključeno, pogotovo kada su u pitanju kontinentalni dijelovi BiH, da se jave mrazevi, a kukuruz je termofilna kultura”, naglašava Čivić.
Kaže da i ondje nedostaje vlage u tlu, budući da nije bilo dovoljno snijega niti drugih padalina ove zime.
Izvor: Agroklub
