Kako bi se osigurala kritična energetska infrastruktura na moru, ministri osam zemalja Baltičkog mora usaglasili su se sa Deklaracijom iz Vilnjusa (eng Vilnius Declaration), dajući obećanje o bližoj saradnji na ovom pitanju.
Osam zemalja koje su učestvovale na Sastanku visokog nivoa za energetsku sigurnost Baltičkog mora 2024, jesu Litvanija, Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Letonija, Poljska i Švedska.
Zemlje su već krenule u brži razvoj energije vjetra na moru i prenosnog kapaciteta. U 2023. godini osam zemalja se obavezalo da će povećati kapacitete ove energije u Baltičkom moru sa 3,1 GW , koliko je trenutno, na 19,6 GW do 2030. godine, navodi WindEurope.
Ovom Deklaracijom još jednom je potvrđena odlučnost zemalja da što brže implementiraju akcije navedene u EU Paketu vjetra. Paket predlaže Akcioni plan za energiju vjetra, kojim je postavljeno 15 akcija za jačanje evropske industrije energije vjetra. Ove mjere su strukturisane u šest ključnih stubova i oni su (1) ubrzanje primjene kroz povećanju predvidivost i brže izdavanje dozvola, (2) poboljšan dizajn aukcije, (3) pristup finansijama, (4) stvaranje fer i konkurentnog međunarodnog okruženja, (5) vještine i (6) angažovanje industrije i obaveze država članica.
Pročitajte još:
- POKRETANJE INICIJATIVE ZA ENERGIJU VJETRA
- NJEMAČKA – ODLIČNI REZULTATI I AMBICIOZNI CILJEVI ZA ENERGIJU VJETRA – ŠTA JE PREPREKA
- KAKO ĆE AZERBEJDŽAN UNAPRIJEDITI PRIMJENU ENERGIJE VJETRA
Zemlje Baltičkog mora obavezale su se da što je prije moguće, dekarbonizuju svoje energetske sisteme, a takođe su izrazile otvorenost za saradnjom u postepenom ukidanju ruskih fosilnih goriva i da ih zamjene posebno konkurentnim i domaćin obnovljivim izvorima energije. Ove zemlje priznale su potencijal koji ima vjetar u Baltičkom moru za dekarbonizaciju, diverzifikaciju, elektrifikaciju i za proizvodnju obnovljivog vodonika.
Kako bi se otključao potencijal Baltičkog mora, potrebno je investicije usmjeriti i na proširenje mreže i infrastrukture luka.
Prisjećanja radi, u 2023. godini energija vjetra u Evropskoj uniji činila je 19 odsto ukupno proizvedene električne energije, što je dobar rezultat ali je za ostvarenje ciljeva koje je Evropska unija postavila za 2030. godinu, potrebno ju dodatno razvijati.
Katarina Vuinac
