Šta se dešava sa oazama u vremenu klimatskih promjena?

Foto-ilustracija: Unsplash (attila-janosi)

Sahara, najveća pustinja na planeti, ima otprilike istu površinu kao kontinentalni dio Sjedinjenih Država i proteže se preko nekoliko zemalja, uključujući Alžir, Libiju, Egipat, Maroko, Tunis, Mali, Niger i Čad. Ona čini 31 odsto kontinenta. Azija ima mnogo pustinja, počevši od pustinje Gobi, Karakum, Taklamakan, Tar, do pustinje Dešte Kevir u Iranu, i drugih. Voda u ovakvim predjelima znači život i često je vezana uz pojavu oaza.

Unutar pustinjskih područja, oaze predstavljaju ključna mjesta za ljudsku naseljenost i poljoprivredu. One se formiraju tamo gdje podzemna voda izlazi na površinu ili tamo gdje prolazi rijeka, što omogućava rast vegetacije i život neke zajednice. Oaze se nalaze u 37 zemalja, s najvećim brojem u Aziji, dok se 13 odsto nalazi u Australiji.

Jedna studija koju su sproveli stručnjaci iz Američke geofizičke unije proučila je kako su oaze rasle i smanjivale se tokom 25 godina (od 1995. do 2020.) i pokazala da su oaze širom svijeta porasle za više od 220.149 kvadratnih kilometara, uglavnom zbog namjernih projekata širenja oaza u Aziji. Međutim, dezertifikacija je uzrokovala gubitak 134.300 kvadratnih kilometara oaza, takođe većinom u Aziji, što je dovelo do neto rasta od 86.500 kvadratnih kilometara tokom perioda istraživanja. Dezertifikacija je proces kada plodno zemljište postaje sušno, neproduktivno i s vremenom se pretvara u pustinju ili polupustinju.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (sander-weeteling)

Oaze su ključne za sušna područja jer su izvor vode, hrane i života. U njima se obično uzgajaju pamuk, masline, smokve, agrumi, pšenica i kukuruz. Zajednice često sade velika stabla, poput palmi, oko oaza kako bi zaštitile usjeve od pijeska. Neke od najvećih svjetskih zaliha podzemne vode nalaze se ispod pustinje Sahare, podržavajući oko 90 velikih oaza u toj regiji.

Klimatske promjene i antropogeni faktori predstavljaju ozbiljnu prijetnju za opstanak oaza. Smanjenje podzemnih voda, promjene u obrascima padavina i povećanje temperatura mogu dovesti do isušivanja oaza, ugrožavajući njihove ekosisteme i zajednice koje zavise od njih. Stoga je ključno poduzeti mjere za očuvanje vode i održavanje ovih vitalnih područja u sušnim regijama, jer u njima živi 10 odsto svjetske populacije iako zauzimaju oko 1,5 odsto kopnene površine.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti