Klimatske promjene pogađaju različite regione svijeta, ali najnoviji podaci ukazuju na to da su sjeverne oblasti među najugroženijima. Ubrzani rast temperatura, smanjenje snježnog pokrivača i nestabilni vremenski obrasci donose sa sobom nepredvidive posljedice koje ozbiljno prijete ekosistemima, poljoprivredi i životnim uslovima u ovim područjima.
Stručnjaci sa Teksaškog univerziteta u Arlingtonu ponovo su skrenuli pažnju na ovaj problem nakon što su otkrili da smrznuto zemljište na Aljasci erodira brže nego što se može obnoviti, a glavni uzrok su klimatske promjene.
Permafrost čini veliki dio zemlje na sjevernoj hemisferi, a u njegovoj osnovi je mješavina zemlje, šljunka i pjeska povezanih ledom. Njegov značaj ogleda se u tome što skladišti velike količine organskog ugljenika, dok se sa otapanjem permafrosta ovaj ugljenik može osloboditi u atmosferu čime dodatno pogoršava klimatske promjene.
Pročitajte još:
- Kakav uticaj na emisije CO2 imaju globalno zagrijevanje i promjena vegetacije na sjeveru
- Kako let modernih aviona utiče na klimu?
- Objavljena prva studija o ekološkim posljedicama projekta “Jadar”
“Permafrost je delikatan prirodni resurs. Ako se gubi brže nego što se obnavlja, ugrožavamo infrastrukturu i oslobađamo ugljenik, koji može da zagrije atmosferu “, rekao je docent na Teksaškom univerzitetu u Arlingtonu, Nejtan D. Braun.
Da bi bolje razumjeli sudbinu permafrosta u svijetu koji se zagrijeva, stručnjaci sa pomenutog univerziteta, u saradnji sa brojnim naučnim i obrazovnim institucijama, pratili su formiranje permafrosta duž rijeke Kojukuk na Aljasci.
U studiji, objavljenoj u časopisu American geophysical union, tim stručnjaka navodi da se novi permafrost duž poplavne ravnice rijeke Kojukuk ne formira dovoljno brzo da zamjeni ono što nestaje zbog porasta temperatura.
„Datirajući ove naslage permafrosta, otkrili smo da formiranje permafrosta u ovom regionu može trajati hiljadama godina. Pod klimom koja se zagrijeva, očekuje se da će formiranje permafrosta trajati duže, dok će obale rijeka koje se otapaju postati podložnije eroziji. Neto rezultat će biti gubitak permafrosta i doprinos ugljenika u atmosferu“, rekao je profesor Braun.
Energetski portal
