Energija iz obnovljivih izvora utemeljena je u istoriji Elektroprivrede Srbije. Hidroelektrana Pod gradom na Đetinji, u Užicu, puštena je u rad 1900. godine i bila je prva elektrana u Srbiji koja je radila po Teslinim principima polifaznih struja. Prvi prenos električne energije u Srbiji urađen je od male hidroelektrane Vučje do Leskovca, dalekovodom dužine 17 kilometara. Elektrana je počela da radi 1903. godine, za potrebe čuvenih tkačnica Srpskog Mančestera i osvjetljavanje Leskovca. Obje ove HE, stare više od vijeka, proizvode zelenu energiju i danas.
– Hidro-sektor EPS-a je ponos srpske elektroenergetike i predano se radi na unapređenju rada hidroelektrana, na produženju radnog vijeka i povećanju efikasnosti – kažu u Elektroprivredi Srbije.
EPS stremi i zasniva svoje planove na povećanju kapaciteta koji koriste obnovljive izvore. Među prioritetima su projekti izgradnje vjetro i solarnih elektrana.
Vjetropark Kostolac je pilot-projekat Elektroprivrede Srbije, snage 66 megavata, i prostiraće se na lokacijama Drmno, Petka, Ćirikovac i Klenovnik, na mjestu iscrpljenih površinskih kopova i odlagališta termoelektrane i kopova Kostolac. Biće podignuto 20 vjetrogeneratora, snage po 3,3 megavata. Planirana godišnja proizvodnja vjetroparka Kostolac je oko 184 miliona kilovat-časova godišnje, a završetak radova očekuje se krajem 2024. godine. Projekat se finansira iz kredita KfW banke i realizuje u skladu sa strateškim ciljevima Republike Srbije u oblasti obnovljivih izvora energije. EPS-u su odobrena i dodatna sredstva u iznosu od 30 miliona eura od WBIF.
U FOKUSU:
- TEMELJNIM POSLOVNIM STRATEGIJAMA DO BRŽEG ODRŽIVOG RAZVOJA
- PADEJ DOBIJA SOLARNU ELEKTRANU INSTALIRANE SNAGE 3 MWP
- IMPLEMENTACIJA ODGOVORNOG POSLOVANJA U SRBIJI I SVIJETU
Solarna elektrana Petka prvo je fotonaponsko postrojenje u EPS-ovom ogranku Termoelektrane i kopovi Kostolac, koje će se graditi na spoljašnjem odlagalištu Površinskog kopa Petka. Imaće instalisanu snagu od 9,75 megavata i planiranu godišnju proizvodnju od 15,6 gigavat-časova.
Solarni paneli prostiraće se na površini od 11,6 hektara. Planirana vrijednost investicije je 1,36 milijardi dinara i finansira se sredstvima EPS-a. Očekuje se da SE Petka bude na mreži krajem 2024. godine.
Nedavno je završena revitalizacija HE Đerdap 1, naše najveće hidroelektrane, koja proizvodi 5,5 milijardi kilovat-sati godišnje. Sada Đerdap 1 ima veću snagu i pouzdanost i duži radni vijek za narednih 30–40 godina. Nominalna aktivna snaga agregata poslije revitalizacije je 190 MW, a prije je bila 171 MW, što znači da se revitalizacijom elektrane dobila jedna nova elektrana, snage oko 100 MW. Sada HE Đerdap 1 ima ukupnu snagu 1.140 MW.
Planirane su revitalizacije i modernizacije postojećih, povećanje snage agregata, ali i izgradnja novih hidroelektrana. U toku je nekoliko projekata koje EPS planira u svom zaokretu ka obnovljivim izvorima. Najznačajniji projekti su modernizacija HE Bistrica, Potpeć, Đerdap 2 i Vlasinskih hidroelektrana. Značaj revitalizacije hidroelektrana EPS-a prepoznala je i Evropska unija, koja je putem svog programa Western Balkan Investments Framework (WBIF) dodijelila Elektroprivredi Srbije bespovratna sredstva od 49 miliona eura za finansiranje četiri projekta obnovljivih izvora energije. Od toga 16,1 milion eura namijenjeno je za revitalizaciju Vlasinskih hidroelektrana. I reverzibilna hidroelektrana Bajina Bašta, snage 614 megavata, biće obnovljena do kraja 2024. godine.
U planu je i izgradnja i reverzibilne hidroelektrane Bistrica, snage 656 megavata, i to je ključni projekat koji će omogućiti integraciju planiranih varijabilnih obnovljivih izvora energije. To je jedan od strateških projekata države Srbije i EPS-a. Izvjesno je da će biti potrebni novi kapaciteti koji će omogućiti balansiranje i stabilnost sistema, ne samo Srbije već i regiona. Izgradnjom RHE Bistrica Srbija bi dobila fleksibilan kapacitet u srcu elektroenergetskog sistema ne samo naše zemlje već i čitavog regiona.
EPS
Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE
